Bajden se približio ruskoj „crvenoj liniji”

Ukrajina i Gruzija mogu biti primljene u NATO, ali nisu postavljeni nikakvi vremenski okviri, što je naljutilo Kijev, a Moskvu drži na oprezu

NATO je odlučio da podigne ulog i američkom predsjedniku Joe Bajdenu te da usmeri vjetar u leđa uoči današnjeg susreta s Vladimirom Putinom kada je donio odluku da Ukrajina i Gruzija mogu da postanu članice ovog vojnog saveza. Ipak, datum i uslovi nisu određeni.

Bajden je, međutim, rekao da Ukrajina još ne ispunjava kriterij za članstvo u NATO-u, posebno napominjući potrebu da se iskorijeni korupcija i ispune drugi uslovi. Američki predsjednik je naglasio da odluka ne zavisi samo od njega i da Ukrajina mora da uvjeri i ostale članice. Ipak, Bajden je kao potpredsjednik SAD pratio pitanje Ukrajine i nastaviti će sa slanjem vojne pomoći, što na kraju znači da Ukrajina i ne mora da bude u NATO-u da bi dobivala podršku SAD.

Putin nije komentarisao ovu odluku savjeta NATO-a, ali je u intervjuu za En-Bi-Si, koji je objavljen u ponedeljak, povodom proširenja NATO-a na istok rekao: „Izigrali ste nas za sve pare”. On je podsjetio da je tadašnji predsjednik Mihail Gorbačov dobio usmeno obećanje NATO-a da u svojoj sastav neće uključiti države bivšeg Varšavskog pakta, i zaključio da se ipak sve mora „staviti na papir”.

Ruski predsjednik je prošle sedmice oštro upozorio da bi primanje Ukrajine u NATO bio veliki problem za Rusiju, zato što bi rakete ispaljene sa njene teritorije za manje od deset minuta stigle do centralne Rusije. Tada je postavio pitanje koje su „crvene linije” preko kojih Rusija ne može da pređe. Uoči samita članica NATO-a generalni sekretar Jens Stoltenberg je odgovorio na njegove riječi poručivši da neće Rusija odlučivati ko će ući u NATO a ko ne.

Bajden je, međutim, povukao potez kao u slučaju sankcija protiv „Sjevernog toka 2”. Potpisao je sankcije za ruske brodove, ali ne i za ruske menadžere i „Gasprom”, čime je izašao u susret Njemačkoj i Rusiji. Ipak, Kongres i Senat mogu usvojiti odluku da se sankcije prošire i staviti je Bajdenu na sto. Tako je i s ovom odlukom o prijemu Ukrajine u NATO. Nije loše za Ukrajinu da se još više potrudi i ispuni one zahtjeve koje Amerikanci uporno ponavljaju.

Također, američki predsjednik nije prešao rusku „crvenu liniju”, iako joj se opasno približio. Slanje američke vojne pomoći se ne obustavlja, a uvijek ima vremena da se Kijevu za početak da akcioni plan o pridruživanju. Očigledno je da je planirano da članstvo Ukrajine ne bude važna tema na samitu NATO-a, a tome u prilog ide i činjenica da predstavnik Ukrajine nije ni pozvan.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, naravno, nije zadovoljan. Izbori u Ukrajini održavaju se u septembru. On je u posljednjih nekoliko mjeseci urgentno ponavljao da NATO treba da primi Ukrajinu kako bi obuzdao Rusiju, čak je prošle sedmice rekao da im treba jednostavan odgovor: „da” ili „ne”. Ni sada nije dobio jasan odgovor, jer iako je odluka donijeta, nije određen vremenski okvir za naredne korake u približavanju zemlje alijansi.

Iako je, sudeći prema prvobitnom saopštenju iz njegovog kabineta, u nedavnom telefonskom razgovoru s Bajdenom razgovarao o dobivanju akcionog plana za pridruživanje – to se na ovom samitu nije dogodilo. U Kijevu su nezadovoljni jer mogu proći godine do ulaska u savez. Šef ukrajinske diplomatije Dmitrij Kuleba je kasno u ponedeljak po objavljivanju ove vijesti iz Brisela rekao da je njegova zemlja sprovela „dovoljno reformi” da bi dobila akcioni plan i da bi to poricanje bilo „cinično licemerje”. On smatra da treba iskreno reći da je glavna prepreka – nespremnost da se takva poruka pošalje Rusiji.

Ambasadori SAD i Rusije vraćaju se u Moskvu i Vašington

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov jučer je rekao da će jedna od odluka samita ruskog i američkog predsjednika Vladimira Putina i Joe Bajdena u Ženevi biti povratak ruskog i američkog ambasadora u ambasade u Vašingtonu i Moskvi.

Ostavite komentar