Kapetanović: Političari bi da se promovišu ali od tuđih para!

Ne žele izdvojiti novac za digitalni marketing i promociju

Digitalna era zahtjeva i digitalnu komunikaciju. Sve je češća pojava da političari komunikaciju plasiraju na društvene mreže. Twitter, Facebook i Instagram već duže vrijeme su kanali komunikacije kojima komuniciraju političari širom svijeta. U Bosni i Hercegovini ovaj način komunikacije među političarima još nije popularizovan.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić pohvalio se sa 23 hiljade pratilaca na društvenoj mreži Facebook, čije je mogućnosti otkrio prije četiri mjeseca. Ponosan je što su njegov objave i Facebook prenosi uživo imali doseg od osam miliona. Twitter nalog ipak nema.

Dok predsjednici država iz regiona veliku pažnju poklanjaju digitalnom marketingu i promociji  na društvenim mrežama gdje imaju stotine hiljada pratitelja, u BiH državni vrh tek otkriva mogućnosti društvenih mreža. Nijedan od tri člana Predsjedništva nema aktivan Twitter nalog.

Analogna komunikacija

Politolog Tarik Kapetanović kaže razlog za to je što političari ne žele izdvojiti novac za digitalni marketing i promociju.

“Političari u BiH generalno komuniciraju analogno, to je njihov najveći problem“, ocjenjuje Kapetanović. I kada imaju društvene mreže to je uglavnom Facebook. Kapetanović kaže da se političari i dalje okreću tradicionalnim medijima.

Savjetnik za socijalne medije Predrag Spasojević za UNU kaže kako političari kako u regionu, ali i u BiH kasne dugo sa korištenjem društvenih mreža.

“Ako imate podatak da je Barack Obama još 2008. u kampanji koristio Facebook, a podatak da naprimer neki političari u BiH su Facebook naloge otvorili tek 2018. u kampanji to vam dovoljno govori“, upoređuje Spasojević kašnjenja bh. političara u korištenju društvenih mreža.

“Društvene mreže koriste vrlo, vrlo ograničeno, uglavnom idu po principu to će uraditi mali iz komšiluka i to je nešto što oni rade na takav način. Otvore neki profil, zapuste taj profil ili stranicu i jedostavno ta stranica propada. Naravno ako poželite da komunicirate s njima na bilo kakav način nećete to ostvariti jer nema komunikacije zato što su adminsitratori odsutni, a političar koji stoji iza vlastitog profila u stvari ne vodi taj profil jer mu taj profil služi samo za neku prezentaciju ili sponzorisanje određenih članaka sa određenih protala ili televizija koji su ga već iskomunicirali“, dodaje Kapetanović.

Na društvenim mrežama najpopularniji je gradonačelnik Banjaluke kojeg na Facebooku prati 420.000 ljudi. Tu su i premijer Federacije Fadil Novalić, gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić i nekoliko parlamentaraca i ministara.  To su za Kapetanovića svijetli primjeri.

“Ima nekoliko njih, uprravo su to ljudi koji defnitivno koriste društvene mreže u prave svrhe, ali iza njih stoje ozbiljni ljudi, ozbiljni ljudi koje su oni platili ili integrisali ne budžet kako bi oni bili na platama kako bi ti ljudi koji se brinu o njihovim komunikacijama bili direktno vezani za tu instituciju i naravno samim tim se proizvodi i ozbiljna komunikacija“, dodaje Kapetanović.

Voli političar bota svog

Pojam bot koji se počinje koristiti nakon pojave socijalnih mreža u pojednostavljenom značenju predstavlja osobu bez mišljenja i slobode koja izvršava određene obaveze. U politici vrlo često se koristi, a medijski stručnjaci godinama upozoravaju na ovu društvenu devijaciju. Sagovornici UNE kažu botove imaju sve veće stranke, ali nijedan političar nije priznao da ima botove. Neki čak optužuju protivnike da ih sabotiraju svojim botovima.

Kapetanović botove dijeli na neplaćene i plaćene. Tvrdi da čak centrale pojedinih stranaka imaju kancelarije za botove.

“Koji uglavnom rade određeno komentarisanje ili spinovanje po potrebi određenog političara koji ih finansira sendvičem, jogurtom ili bilo čim drugim“, kaže Kapetanović.

Spasojević botove dijeli na: softverske i stranačke botove.

“Softverske botove retko ko koristi jer je to realno skupa igračka, a stranačke botove imaju veće, organizovanije stranke i to bilo koji pratilac na društvenim mrežama može primetiti. Tako što selektuje 10 poslednjih objava i videće jedno četiri, pet ljudi koji konstantno pišu. Možda čak i iste komentare“, kaže Spasojević. Dodaje da oni dobijaju direktive kada, gdje i šta komentarisati.

Pojavom sve većeg broja društvenih mreža pojavila su se i nova zanimanja poput influensera, jutjubera, menadžera socijalnih mreža i slično. Tako je sve češća i potreba političara da angažuju osobe koje će im uređivati društvene mreže. U BiH malo je političara koji su svjesni moći društvenih mreža, a još manje onih koji u njihov razvoj ulažu.