Dok EU strahuje od kineskog i ruskog uticaja u Afganistanu drugi prave plan A za Afganistan!

Nakon bjekstva Ašrafa Ganija i Amerikanaca iz Kabula Moskva i Peking podržavaju talibane prateći da li će prijenos vlasti biti miran i civilizovan

Nakon što su se SAD povukle iz Avganistana i „razbile talibansku košnicu”, Ruska Federacija u Kabulu djeluje po svom „planu A”.

To znači da čeka i uvjeri se da li će talibani izvesti mirno i civilizovano preuzimanje vlasti po padu prethodne administracije i bjekstvu Ašrafa Ganija.

Dok EU strahuje od ruskog i kineskog preuzimanja uticaja u Avganistanu tokom vakuuma koji je nastao povlačenjem NATO saveznika, ruske diplomate hvale dosadašnje ponašanje talibana u Kabulu i na izvjestan način ih ohrabruju da održe situaciju pod kontrolom.

U tome će im svakako pomoći i izjava portparola ruske ambasade u Kabulu Nikite Iščenka da je Gani pobegao s ogromnom količinom novca.

On je za RIA Novosti rekao da su četiri automobila dovezla novac do helikoptera, a da su one količine koje nisu mogle da stanu u letjelicu – ostavljene na pisti na aerodromu.

Rusi su već duže vremena pregovarali s talibanima, iako su oni u Ruskoj Federaciji, kao i mnogim drugim državama, proglašeni terorističkom organizacijom.

S obzirom na to da su vladu predsjednika Ganija smatrali marionetskom vladom SAD, ruska diplomatija se fokusirala na „kontrolu štete” kojom bi preduprijedila destabilizaciju u susjednim državama, članicama Zajednice nezavisnih država, pa i samoj Rusiji. Zato sada, što se tiče Moskve, nije ni na vidiku prelazak na „plan B”, koji direktor Odjeljenja za Aziju ruskog Ministarstva spoljnih poslova Zamir Kabulov nije htio ni da otkriva.

On je rekao da se nada da je u avganistanskom budžetu ostalo još novca koji bi poslužio kao osnova budžeta nove vlasti i zalog nastavka funkcionisanja države.

Za to je, što se zvanične Moskve tiče, potrebno da se talibanska vlast pridržava osnovnih ljudskih prava. Ona će, kako bi u budućnosti bila međunarodno priznata, vjerovatno i dati sve od sebe u tom pogledu, uključujući suzbijanje osvetničkih namjera i donekle ublažiti sporan odnos prema ženama.

Rusku ambasadu u Kabulu čuvaju talibani, ona radi bez prekida i nesmanjenim kapacitetom, a ambasador Dmitrij Žirnov je najavio da će s talibanima proći ulicama Kabula kako bi „svojim očima video i uvjerio se da li je zaista mirno”. Žirnov je za „Glas Moskve” rekao da su mu talibani ponudili da sam izabere maršrutu kojom će ići i naglasio da je situacija u Kabulu sada bolja nego za vreme Ašrafa Ganija.

Za Ruse i njihove partnere koji bi mogli da budu prvi na udaru ekstremnog militantnog pokreta sad je najvažnije da Avganistan ne postane reinkarnacija takozvane Islamske države. Tadžikistan i Uzbekistan su također na ovom stanovištu i njihov osnovni strah nisu eventualne provokacije talibana, nego opasnost od terorističkih struktura povezanih s Islamskom državom.

U Evropskom parlamentu najavljuju da je Evropskoj uniji – zgroženoj bezdušnom američkom evakuacijom (bez koordinacije s partnerima u NATO-u) i dvadesetogodišnjom nesposobnošću da obuči avganistansku vojsku i spriječi korupciju režima – sada potrebna nova strategija za Avganistan.

Čini se da je za stvaranje te nove strategije sada kasno, pošto su Kina i Rusija koordinisale svoje diplomatske napore ka istom cilju. Iako se kineski šef diplomatije Vang Ji u razgovoru s američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom obavezao da će raditi na unapređenju stabilnosti, Kina je pozvala Rusiju na saradnju u odbrani vlastitih interesa u Avganistanu.

U razgovoru sa Sergejem Lavrovom, Ji je naglasio da Peking i Moskva moraju da ojačaju strateške kontakte i podrže jedno drugo kako bi pomogli talibanima da preuzmu odgovornost i osiguraju bezbjednost kineskog i ruskog osoblja i kapitala.

Ukoliko talibanska vlast uspije da vodi umjerenu i razboritu vjersku politiku, sprovede inkluzivnu politiku u formiranju nove vlade i ne bude stvarala konflikte sa susjednim državama – imati će podršku Pekinga i Moskve da bude međunarodno priznata.

Ako je rat u Avganistanu zaista završen, kako su to najavili talibani, ostaje još da se vidi da li će poštovati proglašenu amnestiju i garantovati bezbjednost stanovništvu i diplomatskim misijama svih država.

U Dohi su jučer o prijenosu vlasti s visokim predstavnicima talibana trebalo da razgovaraju bivši avganistanski predsjednik Hamid Karzai, bivši komandant i premijer Gulbudin Hekmatijar i nekadašnji šef diplomatije Abdulah Abdulah. Kakvu će ulogu odigrati mula Abdul Gani Baradar, šef talibanskog političkog pokreta, tek će se vidjeti, s obzirom na značaj koji ima za talibane, ali i njegove bliske veze s Amerikancima.

Prema izvještajima medija, talibani su se do sada ponašali mnogo uzdržanije nego tokom prvog preuzimanja vlasti, kada je 1996. godine simbol njihovog dolaska postalo masakriranje bivšeg vođe postsovjetskog režima Muhameda Nadžibulaha, koga su u Misiji UN talibani javno pogubili.

Do sada su u Kabulu najveće strahote izazvali američki vojnici pucajući na do jučer sebi lojalne Avganistance koji su pokušavali da se domognu spasa.

Neki od njih, koji nisu imali specijalne narukvice koje su omogućavale ulazak u evakuacione letjelice, bukvalno su padali sa krila i točkova američkih aviona.

Politika.rs

Ostavite komentar