„Bretton Woods” štampa 650 milijardi dolara, najbogatijim će se dati najviše, siromašnima mrvice!

Najsiromašnijim državama biti će na raspolaganju 21 milijarda dolara, dok će ostatak biti dostupan bogatijim članicama ove finansijske organizacije

Bord guvernera Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) objavio je u ponedeljak da najveći zapadni institucionalni zajmodavac od 23. avgusta ulazi u novu fazu borbe protiv globalnih finansijskih i ekonomskih posljedica pandemije korone.

Odlukom Borda u Washingtonu, MMF je odlučio da osigura četvrtu i do sada najveću alokaciju Specijalnih sredstava vučenja (valuta Fonda razmjenjiva za dolare, eure, jene, funte i juane) u svojoj istoriji, i to u iznosu od 650 milijardi dolara.

Mehanizam SDR, za reagovanje u velikim krizama, MMF je ustanovio 1969. godine, da bi posljednji put bio uveden 2009. godine, u jeku najveće finansijske i globalne ekonomske krize od Drugog svjetskog rata. Tom prilikom, prije 12 godina, MMF je članstvu ponudio SDR u iznosu od 250 milijardi dolara.

Poređenja radi, globalni BDP je 2009. godine opao za samo 0,1 posto, dok je pandemija u 2020. izazvala kontrakciju svjetske ekonomije od oko 4,4 posto i porast zbirnih dugova za 4,9 biliona dolara. Pandemija je prema lanjskim procjenama MMF-a izazvala najveću privrednu i finansijsku krizu od Velike depresije tridesetih godina prošlog vijeka.

Tim povodom institucija „Breton Vuds” duže od godinu dana razmatra kako da bude od koristi najsiromašnijim zemljama i onima u razvoju, za koje se zna da su zdravstveno i ekonomski pogođene širenjem korone.

Ranije delovanje MMF-a ovim povodom sprečio je veto administracije Donalda Trampa (SAD prema tekućem ustrojstvu institucije „Bretton Woods” posjeduje 17 posto glasačkih prava). Smjena u Bijeloj kući i podrška američkog predsjednika Džozefa Bajdena i Dženet Jelen, nove američke ministrice finansija, podstakli su najnoviju incijativu MMF-a.

Delikatni „detalj” o rekordnim izdvajanjima MMF-a u vezi je s ustrojstvom te institucije. Naime, najbogatije članice i u jeku pandemije od MMF-a mogu imati najveću novčanu korist.

„Alokacija, koja predstavlja formu stranih deviznih rezervi, ekvivalentna je novodoštampanom novcu koji će biti stavljen na raspolaganje svim članicama (ima ih 190), shodno njihovom doprinosu globalnoj ekonomiji, ističe londonski „Financial Times”.

U prevodu, suma od 650 milijardi dolara iz kase MMF-a biće dostupna članstvu shodno njihovoj postojećoj kvoti učešća u fondu. Tako će Americi biti dostupno 17 posto novih SDR, grupaciji Sedam razvijenih država Zapada 44 posto sume, a svim visokorazvijenim državama zbirno – 58 posto.

Pred Kinom će se naći mogućnost da koristi šest posto novih SDR, srednje razvijene zemlje dočekati će 33 posto, dok je za 70 država s niskim prihodima i 1,2 milijarde stanovnika preostalo samo 3,2 posto novih SDR. Južnoafrički predsjednik Siril Ramapoza kritikovao je jučer ovakav MMF-ov mozaik raspodjele novca u nevolji primedbom da je Africi trebalo osigurati makar četvrtinu novih SDR.

Vođen ocjenom Kristaline Georgijeve, izvršne direktorice MMF-a, da se svijet s koronom našao na „opasnom raskršću puteva” bogatog i siromašnijih dijelova sveta, Bord guvernera MMF-a uveo je novinu u slučaju „SDR 650”. Ovog puta SDR su obezbeđena bez uobičajenih strogih uslovljavanja koja prate finansijske aranžmane država s MMF-om.

Georgijeva je jučer najavila da će MMF ući u novi krug konsultacija sa članstvom ne bi li se iznašle „izvodljive opcije” da bogatije krilo najsiromašnijima ustupi svoj udio u najnovijem spasilačkom mehanizmu „Bretton Woodsa”. Hoće li najjače ekonomije sveta ubogim državama donirati SOS novac koji im pripada po pravilniku MMF-a, za sada je zagonetka.

Ostavite komentar