Slučaj Trump razotkrio mnogo veće probleme: Na kompjutersku propagandu već potrošeno 60 miliona dolara

Kontrovezno uklanjanje Donalda Trumpa s društvenih mreža pokrenulo je ponovo debatu o cenzuri informacija koje se objavljuju online. No problem dezinformacija i manipulacije na društvenim mrežama seže kudikamo dalje od korisničkog računa jednog čovjeka na Twitteru.

Tim stručnjaka s Instituta za internet Oxford (IIO), još od 2016. godine prati brzu globalnu proliferaciju manipulativnih kampanja na društvenim mrežama, koje stručnjaci definiraju kao korištenje digitalnih alata za utjecaj na online ponašanje javnosti. U posljednje četiri godine, manipulacija na društvenim mrežama razvila se od specifičnog problema do globalne prijetnje demokratiji i ljudskim pravima.

Najnoviji izvještaj navedenog instituta otkriva da su organizirane manipulacijske kampanje na društvenim mrežama danas uobičajna pojava diljem svijeta. Otkrivene su u 81 zemlji u 2020. godini, što je za 11 više nego u 2019. godini. Karta koja pokazuje u kojim su se zemljama provodile, nažalost uključuje i našu zemlju. Tu kartu možete pogledati OVDJE.

IIO se u svojem izvješću usredotočio na korištenje takozvanih kibernetičkih snaga, koje predstavljaju timovi neke vlade, vojske ili političkih stranaka i koji su posvećeni manipulisanju javnim mišljenjem na društvenim mrežama.

Kibernetičke snage regularno provode kampanje “kompjuterske propagande”, kako se to naziva u stručnim krugovima. Takva kampanja podrazumijeva korištenje programiranih botova ili ljudi kako bi se namjerno širile obmanjujuće informacije širom interneta, često u velikom obimu.

Kako bi to postigli, provodioci tih kampanja koriste širok spektar dezinformacijskih alata. Politički botovi, primjerice pojačavaju govor mržnje i stvaraju dojam aktualnih političkih poruka na Twitteru i Facebooku. Ilegalno prikupljanje podataka pomaže onima koji šire takvu propagandu da ciljaju specifične, često ranjive pojedince ili grupe. takozvane vojske trolova, u međuvremenu, redovno se koriste za suzbijanje političkog aktivizma i slobode medija.

U 2020. godini IIO je otkrio da u 62 zemlje svijeta, državne agencija i same koriste upravo navedene alate za oblikovanje javnog mišljenja. U ostalim zemljama to su činile privatne organizacije ili pak strane organizacije.

Istraživanje IIO-a otkrilo je i alarmantno povećanje usluga “iznajmljivanja dezinformiranja” diljem svijeta. Kibernetička vojska privatnog sektora sve se više rentira korištenjem državnog novca i novca političkih stranaka, izvor kojih su naravno porezni obveznici, a sve u svrhu širenja manipuliranih poruka online ili pak za utišavanje drugih mišljenja na društvenim mrežama.

Ukupno gledano, od 2007. godine do danas, na kompjutersku propagandu potrošeno je ukupno gotovo 60 miliona dolara diljem svijeta.

IIO je otkrio i veze između unajmljenih kibernetičkih snaga te društvenih skupina koje ideološki daju podršku određenim ciljevima. Za primjer, u SAD-u se pro-Trumpova grupa mladih pod nazivom “Turning Point Action” koristila za širenje online dezinformacija i pro-Trumpovske retorike o COVID-19 i glasanju poštom.

Najčešća strategija tih kampanja, kad je riječ o postizanju nekog određenog političkog cilja, jest rušenje ugleda političkog protivnika i korištena je u 94 posto zemalja koje je istraživanje IIO-a obuhvatilo. U 90 posto tih zemalja širila se prostranačka ili provladina kampanja. Takozvano trolanje ili uznemiravanje koristilo se u 73 posto zemalja obuhvaćenih istraživanjem, a u 48 posto njih kibernetička vojska je porukama pokušala polarizirati građane.

Iako je u 2020. započeo veliki obračun društvenih mreža s dezinformacijama te je uklonjeno stotine hiljada korisničkih računa, istraživanje IIO-a otkrilo je da je između oktobra 2019 i novembra 2020. potrošeno gotovo 10 miliona dolara na unajmljivanje kibernetičke vojske u svrhu političkog oglašavanja.

Kompanije poput Facebooka i Twittera trebale bi povećati napore u označavanju i uklanjanju sadržaja koji širi dezinformacije, zajedno sa svim korisničkim računima spomenute kibernetičke vojske koji se koriste samo za širenje štetnog sadržaja online.

Bez toga će se kampanje kompjuterske propagande i dalje eskalirati, što će dovesti do još izraženije političke polarizacije, smanjenog povjerenja javnosti u institucije te daljnjeg potkopavanja demokratije u svijetu.

Izvor: The Conversation

Ostavite komentar