Šefovi su na društvenim mrežama ali i njihovi šefovi : Imajte to na umu !

Još 1997. pokrenuta je prva društvena mreža. Ona više ne postoji, no imala je istu svrhu kao i većina današnjih – kreiranje profila i umrežavanje.

Sada su društvene mreže toliko postale sastavnim dijelom života da se počela gubiti granica između privatnog i poslovnog. Tri od četiri osobe u Bosni i Hercegovini našoj smatraju kako poslodavci provjeravaju društvene mreže prilikom zaposlenja. Nije rijedak slučaj da su ljudi, doduše ne u BiH, dobili otkaz upravo zbog svojih objava na društvenim mrežama.

2,8 miliona ljudi iz BiH koristi Facebook i Instagram što je veliki broj i praktično ako hoćete doći do te ciljane grupe, tog targeta, trebate biti na društvenim mrežama, ističe Tarik Kapetanović, stručnjak za digitalni marketing.

Profili na mrežama često se korite i u poslovne svrhe. To nije neobično kada se izradi posebna stranica određene kompanije i proizvoda, no sve je češća praksa da ljudi svoje privatne profile koriste u svrhu promovisanja posla kojim se bave.

To je prije bilo češće izraženo kod poduzetnika koji su prije u prvi plan gurali svoje priče, projekte i slično. Međutim, u posljednje vrijeme sve više poslodavci shvataju koliko je važno, kako Facebook smanjuje reach svojim stranicama, da prošire taj doseg, a najlakše se može proširiti tako da zaposlenici dijele taj sadržaj sa njihovih stranica, pojašnjava Kapetanović. 

Koliko to zaposlenici žele i moraju individualno je međutim, upakovani sadržaj objavljen na vlastitom profilu ljudi ne shvataju kao oglašavanje već kao samopromociju.

Ono što je najčešće problem je što ljudi shareuju previše sadržaja koji prodaje. Mi smo na društvenim mrežama jer ne želimo više slušati nekakve prodajne oglase i slično što imamo na raznim drugim kanalima, tradicionalnim. Zbog toga je odlično kada opušteno u svom nekakvom tonu podijelite, onako kako vas prijatelji prepoznaju, kaže Kapetanović.

Upravo zato i postoje poslovne društvene mreže. Jedna od najvećih poslovnih mreža pruža velik potencijal kod pronalaska poslova, međutim, čak i na njoj ljudi više vole prezentirati mjesta koja su posjetili nego sebe, odnosno, svoja znanja i vještine. Međutim, imamo i dobre primjere.

Mnogi dijele sadržaje kompanija u kojima rade, nude novosti i marketinške objave ali rijetki to rade tako da se ne primijeti prodajna crta a za to ipak treba konsultovati stručnjake i ljude koji su zaduženi za kreiranje sadržaja a ne samo za čisto i puko dijeljenje onoga što napravi kancelarija za marketing.

Dževad Bešlagić je prije desetak godina otvorio svoj profil, kasnije je otvarao i stranice za biznise koje vodi, međutim, i sam sam je primjetio da je njegov lični profil baš najjači marketinški alat, priča Dževad Bešlagić, diplomirani ekonomista.

Društvene mreže često mijenjaju algoritme pomoću kojih se analiziraju objave koje nam se sviđaju te se u skladu s tim prikazuje sponzorisan sadržaj. No, u posljednje vrijeme objave koje su donedavno imale velik doseg više ga nemaju. Zato privatni profili imaju prednost.

S jedne strane ljudi više vjeruju jer je to privatni profil. Pišete tu ono što ste vi, a ne s nekom namjerom biznisa, izgradnje nečega i profita, a s druge strane vjerujem da Facebook ima algoritme koji s vremenom ograničavaju dosege, pojašnjava Bešlagić.

Kvaliteta, dvosmjerna komunikacija, fokus i autentičnost ključ su uspjeha.

Uvijek smo najjači kad smo svoji. To ne znači da ne trebamo komentirati, posebno na svojim privatnim profilima neke stvari koje komentiramo tipa hrana, politika ako se bavimo biznisom. Ako je to privatni profil – sve što bi rekli uživo prijateljima na kafi podijelit ćemo na društvenim mrežama, dodaje. 

Društvene mreže su medij, a svi koji ih koriste su kreatori. Neki malo bolji, drugi malo lošiji. Međutim, šta god da objavljujete na društvenim mrežama  može uticati na percepciju vas kao zaposlenika, ali i kompanije u kojoj ste.

Ostavite komentar