Naučnica upozorava : Muške preparirane životinje dominiraju u muzejima, nedostaje ženki a sve to loše utiče na klimu !

Jesu li se seksistički stereotipi infiltrirali u prirodne muzeje? Mužijaci ptica i sisara pretjerano su zastupljeni u muzejskim kolekcijama, pokazala je studija objavljena u srijedu (23. oktobra) u Proceedings of Royal Society B.

Neravnoteža koja bi vjerojatno mogla pokvariti dosadašnje naučne radove. Istraživači su analizirali gotovo 2,5 miliona uzoraka ptica i sisavaca koje su od 18. vijeka sakupljali muzeji u Londonu, Parizu, New Yorku, Washingtonu i Chicagu.

“Zanimaju nas spolne pristranosti u naučnoj zajednici, gdje postoji, prekomjerna zastupljenost istraživača bijelih muškaraca” na odgovornim pozicijama, objašnjava za AFP Natalie Cooper, istraživač u Prirodoslovnom muzeju u Londonu i glavni autor studije . “Zanimalo nas je li ta muška pristranost pronađena u muzejskim zbirkama”, nastavlja ona.

MUŽJAKE JE LAKŠE LOVITI I UHVATITI U ZAMKE

U prosjeku 40% ptica i 48% sisavaca su ženke. Ovaj postotak varira ovisno o razvrstavanju. Osobito je slab u mnogim slučajevima kao neke vrapčanke (9,7% ženki), crni muhari (11,5%), šišmiši (9,9%) … Drugi primjer: manje od 40 % artiodaktila (obitelj kopitara) su ženke, dok ih je većina u divljim populacijama.

Ti su nesrazmjeri dijelom rezultat namjernog odabira u vrijeme lova. Kod nekih vrsta mužjaci su vidljivija meta. Veći su, nose šarenije ukrase (poput rajske ptice) imaju istaknutije atribute (rogovi)… Ali izbor može biti “slučajan”, ako se životinje love putem zamki. Tada je teško razlikovati dva spola ili jednostavno kad je muška populacija veća. U ptica se mužijaci više hvataju za mreže jer izlaze vani privučeni zovom drugih mužjaka kako bi odbranili svoj teritorij, dok ženke ne reagiraju na ove pozive”, tvrdi Natalie Cooper.

“Ignorišući ženke, nemamo cjelovitu sliku o životu, ali ključno je između ostalog predvidjeti kako bi veličina tijela mogla odgovoriti na klimatske promjene”, rekla je Natalie Cooper. Za autore studije, muzejski stručnjaci moraju “postati svjesni” tih stereotipa i u budućnosti se moraju odlučiti za uravnoteženiji pristup, kako bi poboljšali pouzdanost istraživanja i znanje o biološkoj raznolikosti.

“Pogledajte kako se ženke smatraju čednim, podložne mužjacima, bez kontrole nad parenjima”, tvrdi ona. “To odražava rodne stereotipe ljudi iz devetnaestog stoljeća, a ne stvarnost u prirodi”, kaže Natalie Cooper. U to vrijeme odgovorni za muzejske zbirke bili su “uglavnom muškarci”. Ako se sociologija otada promijenila, “to se nije odrazilo u zbirkama”, žali se ona.

Redakcija Logično i Ka5aN se još smije, iako je za došlo vrijeme za plakanje. Dok neki nemaju za hljeb, indoktrinirani lumeni troše novac na slične studije. Šteta što “naučnica” Natalie Cooper nije spomenula pčele gdje ženke dominiraju, a mužijaci pate.

Nastavak ostavljamo našim komentatorima.

Logicno.com

Ostavite komentar