Politika sprječava odlazak ljudi na Mars

Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je u decembru 2017. direktivu kojom je nacionalnoj svemirskoj agenciji naredio pripremu ponovnog putovanja astronauta na Mjesec, a zatim i ljudske misije na Mars
Mars_pixabay
NASA je potom odredila datume – 2024. za Mjesec i 2033. za Mars, ali stručnjaci smatraju da je ispunjenje roka za Mars gotovo nemoguće.
Mjesec je temelj misije na Mars. Mjesec je naš put da dođemo do Marsa najbrže i najsigurnije što možemo“, rekao je nedavno direktor NASA Džim Brajdenstajn.
Prema riječima Roberta Hauarda, upravnika laboratorije u Džonson svemirskom centru u Hjustonu koji razvija opcije za buduća svemirska prebivališta, prepreke nisu toliko tehničke i naučne koliko budžetske i političke prirode.
Mnogi od nas bi željeli onaj ‘Apolo trenutak’, kad predsjednik ustane, kao Kenedi nekada, kaže da moramo ‘gore’ i okupi cijelu naciju iza toga“, kaže Hauard. Ali, Tramp nije Kenedi, čega je i Hauard svjestan. “Mislim da se to neće dogoditi. Postojećim pristupom, biti ćemo sretni ako do Marsa dospemo 2037. godine. Ako želimo biti pesimisti i usput predvidimo i političke probleme, moglo bi to biti i 2060-te“, rekao je.
Za odlazak na Mars potrebno je mnogo pripremnih radova. Od dizajniranja, proizvodnje i testiranja raketa i svemirskih brodova do saznanja kako je tamo najbolje uzgojiti salatu. Samo putovanje trajalo bi šest mjeseci. Poređenja radi, do Mjeseca se putuje tri dana.
Cijela misija mogla bi da traje i dvije godine, pošto su Mars i Zemlja najbliži jedno drugome svakih 26 mjeseci, a to je vremenski okvir koji se mora iskoristiti.
Među ključnim zadacima je i kako astronaute zaštititi od dugog izlaganja solarnoj i kosmičkoj radijaciji, kaže naučnica NASA Džulija Robinson. NASA trenutno razvija novi svemirski kombinezon, prvi nakon 40 godina, ali on neće biti spreman za testiranje na Međunarodnoj svemirskoj stanici još nekoliko godina.
Drugi veliki problem je uzgoj biljaka za ishranu. Treći su hitni medicinski problemi, jer će astronauti u slučaju nezgode morati sami da se liječe.
Na Marsu će prašina biti mnogo veći problem nego na Mjesecu. Astronauti su se iz misija Apolo vraćali s velikom količinom lunarne prašine u svojim modulima. Zadržavanje prašine izvan prebivališta na Marsu biće ključno za uspeh naseljavanja.
Tehnike za eksploataciju resursa na Marsu za dobivanje vode, kiseonika i goriva nužnog da ljudi tamo žive, još ne postoje, a ionako se moraju prvo ispitati na Mjesecu. Potrebno je razviti i vještačku inteligenciju koja će pomagati i voditi astronaute.
I konačno, najosnovnije pitanje: Kako će se grupa ljudi nositi s psihološkim stresom potpune dvogodišnje izolacije?
Naučnica koju je NASA zadužila za proučavanje vjerovatnoće slijetanja na Mars do 2033, Bavija Lal iz američkog naučno-tehnološkog instituta, zaključila je da je to do tada “neizvodljivo”.
Autor: Hina

Ostavite komentar