EUropski izbori: Teški dani za vladajuće stranke

Izbori za Evropski parlament unijeli novu nijansu u sliku Evrope, rezultati i u regionu turbulentni za vladajuće.
1

Vladajuće stranke u velikom broju evropskih zemalja doživjele su neugodna iznenađenja na izborima za poslanike Evropskog parlamenta, pokazuju preliminarni rezultati.

I na jugoistoku Evrope glasači su izabrali da ih u EU stranke predstavljaju sa nešto drugačijim odnosom snaga od onog u skupštinama kod kuće.

Snažne udare pretrpjele su vladajuće stranke u Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji, ali i Grčkoj i Hrvatskoj, donekle i Sloveniji.

Vladajuće snage popravile su rezultate u Mađarskoj i Italiji.

Složeni mehanizam izbora trajao je četiri dana, tokom kojih su građani 28 zemalja članica birali 751 poslanika institucije koja sjedište ima u Briselu i Strazburu.

Ovaj broj smanjiće se onog trenutka kada Velika Britanija napusti Evropsku uniju – dio mandata biće raspodijeljen ostalim zemljama, a dio biti sačuvan za buduća proširenja, pa će zbog toga pojedini poslanici koji su danas izabrani, ostati kod kuće.

Hrvatska: Iznenađujuće izjednačeno

Vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i opoziciona Socijaldemokratska partija (SDP) osvojile su identičan broj mandata – po četiri.

Pošto su predizborna istraživanja, kao i rezultati na prethodnim izborima, davali veliku prednost HDZ-u, izjednačeni rezultat dvije velike stranke došao je kao iznenađenje – SDP se dugo nije ovako približio vladajućoj stranci desnog centra.

„Mnogi strahuju za krov nad glavom, veliki broj građana živi na ivici siromaštva.

Zato najavljujem da nećemo odustati od naše borbe za povećanje plata i penzija u Hrvatskoj”, sa priličnom euforijom po objavi rezultata poručio je predsjednik SDP-a Davor Bernardić.

Lider HDZ-a Andrej Plenković bio je vidno nezadovoljan rezultatima njegove stranke koja je očekivala bar još jedan, ako ne i dva mandata.

„Od sutra krećemo u analizu, vidjeti ćemo šta smo mogli bolje, ali mislim da smo uoči današnjeg dana napravili sve.

Današnji dan je naša relativna pobjeda, ali bili bismo zadovoljniji petim mandatom.”

2

Preostalu trećinu mandata dijele četiri liste sa po jednim poslanikom.

Najveće iznenađenje među njima je uspeh liste nekadašnjeg sudije Mislava Kolakušića koji je bez prethodnog učešća u politici, insistirajući na borbi protiv korupcije i promjeni sistema, stigao do četvrtog mjesta.

Po mandat je osvojila ultradesna lista koju predvodi Ruža Tomašić, antisistemska stranka Živi zid, kao i liberalna Amsterdamska koalicija.

Pupovac za BBC na srpskom: „Nismo dobacili, ali nismo ni podbacili”

Lista Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorada Pupovca osvojila je 2,67 posto glasova i neće imati predstavnike u Evropskom parlamentu.

„Zadovoljni smo – nismo dobacili, ali nismo ni podbacili.

Pokazali smo da nismo za podcjenjivanje, dokazali smo se i doprinijeli smo razotkrivanju onoga što u Hrvatskoj nije htjelo da se vidi”, kaže u intervjuu za BBC na srpskom lider SDSS-a Milorad Pupovac.

Upravo u predizbornoj kampanji koja je izazvala veliku pažnju, Pupovac vidi veliki dobitak.

„Kampanjom smo pokazali odnos prema Srbima, ali i prema manjinama uopšteno, stanja ultradesnih i proustaških grupacija koje su u našem ogledalu pokazale lice.

Kampanja je za mnoge ljude bila emancipatorska i ona je postigla efekat svojevrsnog društvenog apela da se stvari u Hrvatskoj moraju mijenjati.”

3

Pupovac kaže da je ovakav rezultat „solidan temelj za ubuduće”, a prva naredna politička utakmica u Hrvatskoj su predsjednički izbori krajem 2019. godine.

„Hrvatska politika u jednom svom dijelu ide prema ultradesnim snagama, desni centar HDZ-a je oslabio ovim izborima, dok je i na lijevom centru došlo do preraspodjele.

Predsednički izbori će biti prilika za razgovore kako ući u utakmicu za prvog čoveka zemlje”, najavljuje Pupovac i dodaje da će SDSS nastaviti sa politikom razotkrivanja i emancipacije.

Region: Od vanrednih izbora do učvršćivanja pozicija

Grčkoj, opoziciona Nova demokratija prema izlaznim anketama ostvarila je prednost u odnosu na vladajuću Sirizu od gotovo devet posto.

Takav rezultat naveo je premijera Aleksisa Ciprasa da najavi raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, a kao mogući datum pominje se 30. jun.

„Na grčkom narodu je da odluči – ja neću bježati od borbe, ulazimo u bitku kao što smo i uvijek”, poručio je Cipras posle razočaravajućeg rezultata.

Mađarskoj je rezultat bio potpuno drugačiji – stranka premijera Orbana osvojila je više od polovine glasova izašlih birača.

Time je dodatno ojačana Orbanova uloga i u budućem slaganju kockica vlasti na evropskom nivou.

Dosadašnje članstvo njegove stranke Fides u grupaciji konzervativnih partija mnogi dovode u pitanje i povezuju ga sa mogućim priključivanjem grupaciji stranaka krajnje desnice.

„Do sada je slagalica posle evropskih izbora bila jednostavna – konzervativci i socijalisti bi se dogovorili, izbrojali glasove i formirali glatku većinu.

Sada niko ne može da kaže kako će izgledati većina na kraju”, pokušao je da uvede nove elemente u buduće razgovore Orban.

4

Sloveniji se još jednom pokazalo koliko je politička scena dubinski podijeljena – od ukupno osam mandata, po četiri su osvojile članice vladajuće koalicije i opozicionih stranaka.

Najviše pojedinačnih mandata osvojila je konzervativna stranka Janeza Janše u koaliciji sa liberalima – ukupno tri, dok je četvrti mandat opoziciji pripao stranci Nova Slovenija.

Stranka premijera Marijana Šareca osvojila je dva mandata, dok su dobar rezultat napravile Socijaldemokrate sa dva mandata.

Francuska i Italija udesno, Njemačka u – zeleno

Na nivou Evropske unije, izborni dan obilježila je rekordna izlaznost birača u posljednje dvije decenije – prosječno je na nivou EU glasalo 50,5 posto birača.

Posle četiri decenije, prvi put velika koalicija desnog i lijevog centra neće biti dovoljna za formiranje evropske vlasti jer su ove dvije grupacije zajedno osvojile 44 posto poslaničkih mandata.

Prognoze su da bi u vlast mogla da se uključi grupa liberala koju je ojačao Emanuel Makron – na evropskom nivou, značajno je ojačao, ali je na nivou Francuske izgubio od ultradesničarke Marin Le Pen.

Poraz Makrona jedan je od najozbiljnijih udaraca koje su vladajuće garniture u Evropi doživjele na ovim izborima.

„Zeleni” su ostvarili istorijski rezultat ponajviše zahvaljujući odličnom rezultatu u Njemačkoj gdje su druga partija po snazi, preskočivši Socijaldemokratsku partiju (SDP).

Snažan udarac za SDP mogao bi da otvori i pitanje učešća ove stranke u njemačkoj nacionalnoj vlasti, gdje je u koaliciji sa konzervativcima koje napušta Angela Merkel, čiji rezultat također nije na nivou prethodnog glasanja.

Krajnja desnica osvojila je gotovo duplo više glasova u odnosu na prethodne izbore, prije svega zahvaljujući dobrom rezultatu italijanskog populiste Matea Salvinija.

Ipak, ako im se ne priključi Viktor Orban i drugi evropski populisti, ostati će daleko od željenih bar 70 glasova sa kojima bi mogli da imaju izvjestan uticaj.

Rezultati u Velikoj Britaniji potpuno su drugačiji od svih dosadašnjih izbora.

Stranka Bregzit Najdžela Faraža osvojila je 21 mandat, a liberalne demokrate 10, dok su tradicionalne stranke Laburisti na 7, a Konzervativci na samo dva mandata.

Iako je i u Britaniji izlaznost bila veća nego na prethodnim izborima za Evropski parlament, poslanici koji su izabrani mogli bi da budu vlasnici svega nekoliko mjeseci – do eventualnog konačnog Bregzita.

BBC

Ostavite komentar