Ljudi koji čine 0,01 posto svih živih bića na Zemlji uzrokovali nestanak 83 posto sisara

Novo istraživanje živog sveta otkrilo je iznenađujuće malu ulogu koju u njemu igra ljudski rod, kao i nerazmjeran uticaj ljudi na živa bića, prenosi “Guardian”.

globus_ruke_pixabay

Utvrdilo se da je ljudski rod istovremeno beznačajna i potpuno dominantna vrsta među živim svetom. Ukupnih 7,6 milijardi ljudi na Zemlji, kada se gleda biomasa tijela, čini samo 0,01 posto svih živih bića. Usprkos tome, ljudi su uzrokovali nestanak 83 posto svih divljih sisara i polovine biljaka. S druge strane, stoke koju uzgajamo ima u izobilju.
Biljke dominiraju
Novo istraživanje prva je sveobuhvatna procjena značaja svih razreda živih bića koja pobija brojne pretpostavke. Bakterije su dominantan oblik života i predstavljaju 13 posto života, ali biljke svojom biomasom nadmašuju sve – one predstavljaju 82 posto svih živih bića.
Sva druga bića – od insekata do gljiva, riba i životinja – čine samo pet posto svjetskog života. Još jedno iznenađenje predstavlja činjenica da svo bogatstvo života u okeanima predstavlja samo jedan posto ukupnog života.
Većinu života čine živi organizmi s kopna, od kojih jednu osminu čine bakterije duboko ispod površine tla.
Stoka je zauzela mesto divljih životinja
Šokirala me činjenica da prije provođenja ove analize nije postojala nijedna slična procjena sastavnih dijlova života na Zemlji. Nadam se da će naše istraživanje pomoći ljudima da shvate koliko je ljudska uloga dominantna“, kaže profesor Ron Milo s Vajzman instituta za nauku iz Izraela.
Prof. Milo također napominje da je nedavno odlučio da počne da jede manje mesa zbog ogromnog uticaja stoke na životnu sredinu. Novo istraživanje otkrilo je da uzgajana živina danas čini 70 posto svih ptica, a da divljih ptica ima tek 30 posto.
Čak 60 posto svih sisara predstavlja stoka – uglavnom goveda i svinje – dok je 36 posto ljudi, a samo četiri posto divljih sisara.
Rezultati su zapanjujući. U dokumentarcima o divljim životima vidimo velike količine divljih ptica, ali iz naše analize je jasno da domaćih ptica ima znatno više“, ističe prof. Milo.
Novo veliko izumiranje
Uništavanje prirodnih staništa rezultiralo je početkom onoga što brojni naučnici smatraju šestim masovnim izumiranjem u Zemljinoj istoriji dugoj četiri milijarde godina. Vjeruje se da je u posljednjih 50 godina izumrlo oko 50 posto životinja.
Nakon što su ljudi postali poljoprivrednici i nakon što je došlo do industrijske revolucije, dogodio se ogroman pad – čak je i naučnike iznenadila činjenica da je opstala samo šestina divljih sisara. Osim toga, tri decenije kitolova dovela su do izumiranja četiri petine okeanskih sisara.
Ljudski uticaj na Zemlju veoma je nerazmjeran. Kada slažem slagalicu sa svojim kćerkama, uglavnom dobijemo slike slonova, žirafa i nosoroga. Realistične slike svijeta bile bi slike krava i kokošaka“, napominje prof. Milo.
Beznačajna vrsta ima značajan uticaj na životnu sredinu
Što se tiče značaja, ljudi imaju neznatnu ulogu među živim bićima na Zemlji – virusi i crvi imaju čak tri puta veći značaj od ljudi. Također, ribe su 12 puta značajnije, a gljive 200 puta brojnije od ljudskog roda.
Uprkos tome, naš uticaj na životnu sredinu i dalje je ogroman. Prof. Milo ističe da “naša ishrana ima znatno dejstvo na biljna i životinjska staništa”.
Volio bih da i ostali uključe ovo istraživanje u formiranje svog gledišta i svojih odluka o ishrani. Ja nisam postao vegetarijanac, ali pri odabiru hrane svakako uzimam u obzir uticaj koji moje odluke imaju na životnu sredinu“, dodaje Milo.
Sprovođenje istraživanja i najbitniji zaključci
Istraživači su pri sprovođenju ove procene upotrebili podatke iz više stotina istraživanja u kojima su korišćene brojne moderne tehnike. Prvo bi obavili procjenu biomase određenog razreda organizama i potom odredili u kakvim sredinama ti organizmi mogu živeti, pa bi potom napravili globalni proračun.
Ugljenik je korišćen kao ključno merilo – otkriveno je da se u svim živim bićima na Zemlji nalazi ukupno 550 milijardi tona ugljenika.
Naučnici upozoravaju na činjenicu da u određenim procjenama – poput onih u vezi sa bakterijama pod zemljom – ima značajnih nesigurnosti, ali ističu da istraživanje predstavlja koristan pregled činjeničnog stanja.
Ovo istraživanje je prva sveobuhvatna analiza svih živih bića, uključujući viruse. Ono što je bitno zapamtiti je činjenica da kopneno bilje dominira na globalnom nivou, kao i činjenica da je ljudski rod negativno uticao, a u nekim slučajevima i iskorijenio divlje sisare sa svih kontinenata kako bi sebi obezbjedio hranu i zadovoljstvo“, zaključuje Pol Falkovski sa Univerziteta Rutdžers.
AutorIndex.hr

Ostavite komentar