VIDEO : Kako su UN zatrovale plodno tlo u BiH

Više od 400 poljoprivrednika broji astronomske gubitke zbog zaraženih malina koje je UNDP donirao kroz projekat “Odgovor UN-a na poplave u BiH” u periodu od 2014. do 2016. godine, navedeno je u tajnom izvještaju UNDP sastavljenom nakon tužbe jednog od poljoprivrednika.

tlo

Izvještaj, koji UNDP u BiH već dva mjeseca na sve načine pokušava da sakrije, a koji je u posjedu ATV, pokazuje da su maline bile zaražene bakterijskim rakom korijena.

Maline je posadilo 81 domaćinstvo, čija su zemljišta nakon sadnje kontaminirana i potpuno su neupotrebljiva sljedećih pet godina. UNDP BiH je priču pokušao da zataška i ponudom novih sadnica vlasnicima zemljišta, a onima koji nisu bili toliko lakomisleni da sade maline na zaraženom zemljištu ponuđena je poljoprivredna oprema u vrijednosti od po hiljadu maraka. UNDP BiH je na ovaj način upropastio zemljište nekoliko stotina ljudi. Usput je prekršio i nekoliko programskih procedura UNDP.

UNDP se nije pridržavao lokalnih zakona čiji je cilj predupređenje uvoza kontaminiranih sadnica. UNDP nije poslao zaposlenog stručnjaka u rasadnik kako bi ispitao maline. Umjesto toga, oslanjao se na dobavljača i zamolio ga da slika sadnice i pošalje njihove fotografije. Nijedan agronom UNDP nije ispitao cjelokupnu pošiljku prije distribucije.

UNDP nije preduzeo mjere kako bi izbjegao štetne uticaje kada je moguća kontaminacija potvrđena, stoji u izvještaju. Uvoznik malina bila je firma „Jafa komerc“ iz Mostara, koja s UNDP BiH nije imala nikakav ugovor, pa su tako zaražene maline formalno pravno uvezene pro bono. Poljska firma „Hargrivs“ isporučila je maline sorte polka u decembru 2015. godine — bez potvrde fitosanitarnog inspektora da su maline zdrave. UNDP je morao da pregleda maline prije isporuke korisnicima, ali to nije učinio, navodi se u izvještaju.

Zvaničnici su objasnili da je uobičajena procedura da se kamioni parkiraju na carinskom terminalu u Sarajevu, do dobijanja analiza sadržaja pošiljki, što košta 200 eura po danu. UNDP očigledno nije imao ni prostornog ni drugog kapaciteta da obavi pregled, pa on nije ni izvršen, stoji u izvještaju. Nekoliko dana nakon uvoza, maline su podijeljene poljoprivrednicima. Nakon što su republička i federalna inspekcija utvrdile da se radi o zaraženim malinama, naredile su UNDP da obustavi isporuku.

UNDP nije reagovao ni dvije sedmice nakon naloga inspekcija.

Pet, deset, dvadeset hiljada maraka — tako zbrajaju štetu poljoprivrednici čije je zemljište otrovano zaraženim malinama koje im je donirao UNDP nakon poplava 2014. godine.

Dizali su kredite da kupe zemljište zbog obećanih besplatnih sadnica, a danas mogu samo da gledaju u jalovu zemlju na kojoj slijedećih pet godina neće moći da posade ništa osim žitarica. Pitanje je da li bi i žitarice uspele, jer se posle svega rijetko ko usuđuje da pokuša. Pitanje je i da li će se zemlja uopšte oporaviti nakon pet godina. Ukupna direktna materijalna šteta u ovom trenutku doslovno je neprocenjiva, ali matematika će svakako ići tragom najmanje 200 hiljada zaraženih sadnica.

Alternativnoj televiziji su se nakon jučerašnje objave tek dijelova iz tajnog izvještaja UNDP o zaraženim malinama javili poljoprivrednici kojima su zaražene maline uništile zemljišta. Jedan od poljoprivrednika tražio je od ATV uvid u izveštaj UNDP. Potvrdio je sve navode objavljene u prilogu, a nedugo nakon prvog poziva odustao je od razgovora zbog, kako je objasnio, straha za ličnu i bezbjednost svoje porodice.

Oni koji su stali pred kamere tvrde da su mnogi pokušali da ih ušutkaju zbog narušavanja ugleda UNDP. Dok zbrajaju štetu, pitaju se ko će da odgovara za posljedice. Krivca traže i četiri poljoprivrednika iz Meline, nadomak Banjaluke, čija su zemljišta nakon sadnje zaraženim malinama ostala pusta.

„Polku smo po nalogu inspektora iz Banjaluke morali da počupamo, vratimo, uskladištimo. Miker se posušio, od njega nema ništa. Dobili smo je drugi put — posadimo ponovo, opet čupaj. Drugi put posadimo i opet nema ništa. Ne znam šta ćemo dalje. Niti znam šta još mogu da sadim“, rekao je Nedeljko Palačković iz sela Meline.

Zoran Šteković kaže da nije pisao koliko je novca uložio, ali da je siguran da je u pitanju velika suma.

„Kad bi se gledala priprema zemljišta, oranje, frezanje i trud, a na kraju ništa nema“, komentariše Šteković.

Nedeljko i Zoran tvrde da se ne sjećaju kad ih je neko iz UNDP obišao. UNDP je, kako je navedeno u izvještaju, bio obavezan da informiše poljoprivrednike kako da riješe problem kontaminiranog zemljišta. Također, bio je obavezan da ocjeni kako je problem sa malinama uticao na domaćinstva.

Poljoprivrednik koji nije želio da se otkrije njegov identitet kaže da je u priču sa malinama uložio više od 10.000 maraka, a za to ga, kako kaže, niko iz UNDP nije pitao. Sadnice su stigle u kasnim satima, i izgledale su loše, ali nije posumnjao da su zaražene.

„Taj sadni materijal nije imao nijednu etiketu, kao što druge sadnice dođu, odakle je i poreklo. Međutim, te etikete su bile razbacane po kamionu. Bile su u velikim paletama, kao nagaženo snoplje“, kaže poljoprivrednik.

Maline su preko graničnog prelaza Izačić transportovane na teritoriju BiH. Republička inspekcija je 24. decembra 2015. presrela jednu od pošiljki upućenih na teritoriju Republike Srpske i odmah je primjećeno da sa sadnicama nešto nije u redu. Tad je bilo kasno za mnoge poljoprivrednike — brojna domaćinstva već su posadila zaražene maline koje im je UNDP podijelio sedam dana ranije, a koje su iz Poljske u BiH dospjele bez potvrde o zdravstvenoj ispravnosti.

Izvor ATV

Ostavite komentar