Šengen je živ, ako umre – umijeti će i EU

Okončavanje slobodnog kretanja u Šengenskoj zoni bilo bi fatalno za Evropu, upozorio je evropski komesar za unutrašnje poslove Dimitris Avramopulos na sastanku ministara unutrašnjih poslova EU u Luksemburgu.

sengen_granica_wiki

Mi dijelimo zabrinutost nekih zemalja članica za bezbjednost, ali Šengen je živ i treba da ostane živ, jer ako Šengen umre, umrijeće Evropa“, rekao je Avramopulos.
Više evropskih zemalja na čelu s Francuskom i Nemačkom zalaže se za izmjenu šengenskih propisa koje smatraju prevaziđenim s obzirom na stalne terorističke prijetnje. One ne traže potpuno obustavljanje slobode kretanja, već da mogu da lakše ponovo uvode kontrole na svojim granicama i na duži rok nego što se odobrava po sadašnjim pravilima.
Evropska komisija je u načelu prihvatila da u tom smislu reformiše šengenske propise, ali ne želi da ide toliko daleko koliko traže Pariz i Berlin, kao i Austrija i Danska.
Ne čekajući da EK sprovede reforme i primjenjujući aktuelne propise, te zemlje su, pozivajući se na nove terorističke prijetnje, već najavile da će za šest mjeseci produžiti privremene kontrole granica uvedene 2015. godine.
Francuska je obavjestila Evropsku komisiju da će graničnu kontrolu, uvedenu posle napada u Parizu 13. novembra 2015, nastaviti do 30. aprila 2018, a trebalo je da je ukine krajem oktobra ove godine.
Njemačka je jučer također najavila da za šest mjeseci produžava kontrolu svojih granica.
Njemačka i Francuska pozdravile su danas u Luksemburgu to što je Evropska komisija stavila na dnevni red reformu šengenskog ugovora.
Francuski ministar unutrašnjih poslova Žerar Kolon je rekao da smatraju da je to “vrlo važan korak naprijed”, međutim, dodao je da Francuska želi da unese neke izmjene u prijedlog Komisije.
Evropska komisija predlaže da se, u slučaju bezbjednosnih prijetnji nekoj zemlji, trajanje kontrole produži na godinu dana, umjesto sadašnjih šest meseci.
Ukoliko se prijetnje i potom nastave, predlaže se da kontrola može da se produži na dvije godine, ali uz odobrenje drugih zemalja članica. Pariz i Berlin bi željeli da ti periodi budu i duži, ali se iznad svega protive tome što odobrenje treba da daju druge zemlje.
Želimo da zadržimo nacionalni suverenitet u vezi s jednim osnovnim problemom za svaku zemlju – s problemom terorizma“, rekao je Kolon.

Ostavite komentar