Ako roboti zamjene čovjeka u poslu, da li će plaćati i porez?

Računari i mašine obavljaju sve više poslova umjesto ljudi. Da li će to za par decenija dovesti do dramatičnog rasta nezaposlenosti? Ko će onda uplaćivati poreze u državni budžet? U Njemačkoj ipak nisu za porez na robote.

r1

Poznata dosjetka kaže da su u životu jedino izvjesni smrt i plaćanje poreza. Ipak, filmske vizije naše budućnosti u kojoj roboti rade većinu stvari – što se već u dobroj mjeri ostvaruje, iako roboti možda još nisu androidi – nije predvidjela plaćanje poreza na njih. Nema filma naučne fantastike u kojoj robot plaća porez jer postoji i obavlja zadatke, piše DW
Pitanje poreza na robote, međutim, nije puki futurizam i zabava dokonih. Često se citira studija Univerziteta Oksford iz 2013. godine u kojoj su Karl Fraj i Majkl Ozborn sumorno predvidjeli da se tokom naredne dvie decenije oko 50 posto radnih mjesta u Sjedinjenim Državama nalazi pod “visokim rizikom” od nestanka – moći će da ih obavljaju računari i mašine.
Pitanje je dakle jednostavno: ako digitalizacija i robotizacija čine ljudski rad izlišnim te ostavljaju sve više ljudi bez posla – ko će plaćati poreze? Od čega će se puniti zajednička kasica-prasica zvana budžet? Od čega isplaćivati socijalna davanja za one koji se, neoliberalnim rječnikom rečenom, nisu snašli u digitalnoj revoluciji?
r2
U maju prošle godine je Evropski parlament iznio inicijativu prema kojoj bi robote trebalo zavesti kao “elektronske osobe” čiji bi vlasnici – oni koji ubiru profite na osnovu robotskog rada – morali da plaćaju porez kao što za ljude od krvi i mesa plaćaju poreze i doprinose. Iako su planovi u februaru odbačeni, ostao je zahtjev parlamenta da EU detaljno reguliše upotrebu robota u sve većem broju oblasti.
Pre nekoliko meseci je osnivač Majkrosofta Bil Gejts izričito podržao ideju oporezivanja automatizovanog rada koji obavljaju mašine, rekavši da je tako nešto neizbježno. Posljednjih dana smo svjedočili raspravi dvojice haj-tek milijardera Elona Maska i Marka Zakerberga jer je ovaj prvi iznio bojazan da vještačka inteligencija predstavlja prijetnju po čovječanstvo.
Mnogi podsjećaju da rasprave zapravo nisu ništa novo – slične su pratile i uvođenje tkanja uz pomoć letećeg čunka ili parne mašine. Tehnološki napredak uvijek je imao ogroman uticaj na tržište rada, a čitavi su poslovi nestajali – poznaje li neko od nas nekog čiji je posao da loži mašinu u lokomotivi?
Neki ekonomisti zato ne vide ništa zlo u automatizaciji, naprotiv, to bi moglo da neslućeno poveća efikasnost pa i kolektivno bogatstvo. Stoga bi porez na robote mogao da se iskoristi za “bezuslovni osnovni prihod” – koncept u kojem se svakome garantuje određena suma novca bez obzira da li radi ili ne, šta je po obrazovanju i slično. Tako nešto se trenutno testira u Finskoj.
r3
Dok Bil Gejts smatra da je najpametnije usporiti proces automatizacije dok vlade ne smisle adekvatne “prelazne programe” u pogledu socijalnih posljedica automatizacije, drugi upozoravaju da bi porez na robote upravo bio najveća prepreka tehnološkom napretku.
“Takve argumente slušamo stotinama godina. Uvek neko želi da zaštiti neke radnike, ali time bi se zapravo stalo na put tehnološkog progresa”, kaže Enco Veber, ekonomista sa njemačkog Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja. “Generalno bih bio protiv poreza na robote jer naša istraživanja ne ukazuju da će imati znatniji pad zaposlenosti od kojeg se strahuje”, kaže on za DW.
Prošlogodišnja studija koju potpisuje ekonomistkinja Katarina Dengler iznosi slične zaključke o uticaju digitalizacije na njemačko tržište rada. Ona je time u arenu ubacila kontra-argumente studiji sa Oksforda, tvrdeći čak da digitalizacija na poslijetku može stvoriti nove poslove.
Njemačka je svjetski lider kada je u pitanju robotika – i u proizvodnji u upotrebi. Prošle godine je ova industrijska grana u zemlji narasla za sedam odsto na 12,2 milijarde eura. Usprkos tome, u Njemačkoj 24,2 posto zaposlenih radi u industriji što prevazilazi evropski prosjek od 21,9 posto. Nije onda čudo što ovde postoji jaka opozicija ideji o oporezivanju mašina, dok su za malobrojni beskompromisni ljevičari.
Tabor koji je protiv poreza je veoma šaren – idejama Evropskog parlamenta o ovakvom porezu već su se usprotivili Međunarodna federacija robotike sa sjedištem u Frankfurtu, kao i njemačka Asocijacija proizvođača mašina i postrojenja. Na upit DW su se protiv poreza na robote izjasnile i dvije organizacije koje se obično oko malo čega slažu – Savezno udruženje njemačke industrije i Savez njemačkih sindikata.
Ukratko, pitanje da li treba ili ne treba ubirati dažbinu na upotrebu robota ostavlja se za dalju budućnost – kada konačno bude jasno da li digitalizacija vodi nekom apokaliptičnom scenariju nezaposlenosti kakav se skicira u studiji Oksforda ili u filmovima naučne fantastike.

Ostavite komentar