Šareno okićena jelka postala je simbol novogodišnjih praznika, a kićenje se praktikuje i u kulturama koje ne slave rođenje Isusa Hrista.
Običaj ukrašavanja zimzelenog drveta datira još iz perioda starog Rima. Postoji nekoliko teorija o tome kako je došlo do popularizacije kićenja jelke u svetu.
U etnološkim zapisima taj običaj smatra se paganskim, a zimzeleno drveće predstavljalo je podsjetnik da će zima proći i da će ponovo nastupiti proljeće. U Poljskoj se jelka kitila jabukama, orasima, kolačićima, šarenim papirićima, zvijezdama napravljenim od slame, mašnama i šarenim vaflima. Vjerovalo se da drvo ima magičnu moć koja je povezana sa sjetvom i uspješnim rodom u narednoj godini. Njemačka, Letonija i Estonija su najviše zaslužne za običaj kićenja jelke uoči Božića.
U tadašnjoj Livoniji, bratstvo Crnoglavih donosilo je drvo za vrijeme praznika u svoje kuće u Talinu i Rigi. Posljednjeg dana praznika, drvo se nosilo na glavni trg oko koga bi bratstvo plesalo. Јelku su kitili jabukama, orasima i papirnim cvijećem. Nakon protestantske reformacije, jelka se kitila u višim klasama da bi vremenom običaj počele da praktikuju i niže klase. Nijemci su počeli da kite jelku skupocjenim dekoracijama u 18. vijeku i najzaslužniji su za širenje tog običaja u svetu. Vojnici su prenijeli običaj 1815. godine u Beč, a u 19. vijeku se raširio i preko okeana, pa je stigao i do Rusije. Kada je vojska tokom francusko-pruskog rata okitila jelku u vojnoj bolnici, taj običaj je postao vrlo popularan.
Od 20. vijeka jelke počinju da kite i crkve ih postavljaju na javnim mjestima u gradovima širom sveta. Kada su crkve počele da kite jelke, često bi ih postavljale u blizini polica sa crkvenim svijećama, koje su ubrzo počele da služe za dekoraciju drveta, što se kasnije razvilo u postavljanje božićnih lampica. U SAD je običaj kićenja jelke postao popularan nakon 19. vijeka kada su ga donijeli Nijemci, a Amerikanci su ga proširili na Kanadu. Svake godine, Amerika za vreme praznika proda i do 36 miliona jelki, a Evropa čak 60 miliona. Prema vjerovanjima, zvijezda koja se tradicionalno postavlja na vrh jelke predstavlja Vitlejemsku zvijezdu, koja je tri mudraca dovela do štale gdje se rodio Isus Hrist.
