Društvene mreže su bile krila Donalda Trumpa

Predsjednički izbori u SAD podsjećaju na reality show, ali je pobjednik onaj kandidat koji uspije da mobiliše birače koji ne glasaju, i to u onih 15 saveznih država u kojima je razlika između kandidata tijesna.

Donald-Trump-kickoff-speech

Kada je riječ o uticaju na politiku prema regionu, pokazuje se da je američka vanjska politika kao remorker koji se teško kreće, odnosno da se ona veoma teško mijenja, i da stoga, bez obzira na pobjednika, ne treba očekivati neke velike zaokrete.

Te zaokrete ne treba ni tražiti jer su odnosi zemalja regije i Amerike  jer posljednjih godina odnosi jesu u usponu, i taj trend će se nastaviti .

Govoreći o odnosu kandidata prema medijima, kako tradicionalnim tako i digitalnim,  Donald Tramp  je apsolutni “gospodar društvenih mreža”, prije svega Twittera, dok Clinton ne zanemaruje ni tradicionalne medije, što se pokazalo kao prelomna greška.

Trump je čitav život trgovac i “sada prodaje sebe kao budućeg predsjednika SAD”, i pokazalo se da je odličan u tom poslu, dok Hillary Clinton voli kontrolu, Trump voli nedostatak kontrole.

Trump se pokazao kao nepobjediv ali i mudar iako je mnogo toga moglo da uništi njegovu kampanju, ali se to ipak nije desilo. dok Hillary koristi tradicionalne medije kao osnovni alat.

Tramp direktniji, prisutan je na društvenim mrežama i skandal-majstor, a društvene mreže i postoje da se na tako drastičan način privlači pažnja. S druge strane, Clinton je pedantna, jasna i fokusirana, i ona se nije odrekla tradicionalnih medija jer smatra da treba da postoji balans. Ona je govorila rekla da je nekada važnija podrška koju pružaju poznate ličnosti, poput pjevačica Kejti Peri i Majli Sajrus, od broja pratilaca ili “likeova” na društvenim mrežama što se ispostavilo kao greška.

Clinton, je ujedno isticala da se može govoriti i tome da se birači ne opredjeljuju na osnovu poruka, već ličnih impresija i povjerenja koje imaju u kandidate, što se pokazalo kao strašna greška.

donald-trump-twitter-follow-1144x763

Za Trumpa se smatralo da je reality zvijezda koja samo voli da pravi skandale, te se mislilo da se tako hrani populizam i da to vodi ka tome da se ne biraju vrijednosti ili politike, što se ispostavilo kao netačno jer očito Amerika voli reality.

Kada se pogleda iz ugla bosanskohercegovačkih medija i njihovog praćenja izborne kampanje u SAD, jasno je da nekoliko medija radi taj posao veoma ozbiljno, a da tabloidni mediji imaju žuti pristup stvarima i činjenicama i da se sve zasniva na skandalima, ali da su svi naklonjeni Clintonovima uz rijetke alternativne medije koji su pozitivno progovarali o Trumpu.

Dok su mediji otvoreno progovarali o tome da je muž Hillary Clintion bombardovao Srbiju, i da bi to moglo da donese nešto u promjeni politike, ali i da je Trumpova žena Slovenka, što može dovesti do blagonaklonosti ka prostoru Balkana, mediji u Bosni i Hercegovini su hvalili poteze Clintonovih tokom ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini

Izbori u SAD nisu po sistemu “koga ćemo da izbacimo iz farme”, i nego je tu riječ o glasanju po delegatskom sistemu, i da tamo je najvažnije šta će se dogoditi u 15 država, gdje je razlika tijesna.

To se pokazalo i važno jer je Trump uspio da pomjeri one koji ne glasaju u ključnim državama, taj i pobjeđuje. Ključni uticaj će imati predsjednička debata što se ponovo nije isplatilo kao tačno i sve je radilo u korist Trumpa a mnogi su mislili da sve ide u prilog Hillary. Tim više Trump uspijeva da bude prisutan u medijima 24 časa dnevno sedam dana u sedmici zbog toga što je  da je on bio poznat i prije nego što je ušao u politiku, a sada je samo promijenio “ekosistem”.

Mediji su Trumpa prihvatili kao što kod nas prihvataju starlete ili estradne zvijezde. On umije da koristi Twitter. Ekspert je sa društvenim mrežama a posebno sa Twitterom, dok se pokazalo da je Hillary dosadna. Trump je majstor da svakome da nadimak i to je imalo velikog odjeka jer je Trump zaista precizno birao medije kojima će se obratiti.

Zahvaljujući digitalnim medijima, politički kandidati su uspjeli da izbjegnu “tradicionalnu komunikaciju”, ali je uloga i tradicionalnih medija smatrali su i dalje važna iako je rezultat pokazao da tradicionalni mediji nikada više neće imati snagu.

Ostaje da se pitamo možemo li očekivati da se trend iz američke kampanje prenese i na predsjedničke izbore u regiji, koji su predviđeni za godine koje dolaze. Sada je potpuno jasno da na našem terenu svi politički kandidati koji progresivno razmišljaju trebaju koristiti digitalne medije primarno dok obraćanje tradicionalnim medijima mora biti u obliku zadovoljenja forme. Tako će se lako pokazati da se prate svjetski trendovi, te da je generalno osnovni problem ujedno problem pitanje stvaranja kvalitetnog sadržaja.

Ostavite komentar