Promocija knjige: Nerzuk Ćurak “Rasprava o miru i nasilju”

Sa sviješću o obavezi intelektualca da blagotvorno djeluje na društvene promjene – “po cijenu gubitka vlastitog komoditeta, po cijenu toga da mu se mnoga vrata zatvore“ – Nerzuk Ćurak počinje Raspravu o miru i nasilju, kapitalno djelo o razumijevanju procesa pomirenja i izgradnje mira, koje čitaocu omogućava susret sa posvećenim eruditom, autorom koji  kako to Viktor Ivančić kaže “nastupa u ime manjinskog mišljenja, s čvrstih humanističkih i slobodarskih polazišta, kao dosljedan kritičar nacionalizma i borac za dostojanstvo pojedinca“.

Curak321
“Da li je naš mračni kontinent sposoban za prevladavanje tmurnog dvadesetog stoljeća? Mogu li geofilozofija, geopolitika i globalizacija pomoći izgradnji evropskog političkog i kulturnog identiteta“, dio je pitanja kojima profesor Ćurak otvara svoju Raspravu, dodajući im i pitanja kakvu Evropu želimo i da li je Zapadna Evropa digresija ili entitet u kome je život moguć.

unnamed
Dalje autor, analizirajući uspon radikalne desnice u Evropi (temu pred kojom u nemoći radije zatvaramo oči, već što smo spremni za konstruktivni dijalog), podsjeća na nasilje kao jedan od najuticajnijih agenasa evropske istorije. “Historija Evrope iskovana je u ognju rata“, piše Ćurak, objašnjavajući da je snažan povratak nacionalne države, koja se u desničarskoj interpretaciji pojavljuje kao zaštita od “insektne najezde stranaca“, osnovna ideja radikalne ili nove evropske desnice.
Pišući o političkim i geopolitičkim posljedicama Općeg mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu, autor s razlogom kao ime naše budućnosti navodi goru sadašnjost, vjerujući kako će ljudi s raznih strana svijeta dolaziti da vide naš politički mirakl: “Zemlju zaleđenu u američkoj vojnoj bazi Wrught-Patterson, zemlju u kojoj su entiteti svete krave, nepromjenjive kategorije, čak i po cijenu redukcije naših života na goli život… Pristati na ideju nepromjenjivosti mirovnog ugovora znači pristati na budućnost koju će oblikovati čemer sadašnjosti.“

 

Pozivajući  se na Immanuela Kanta koji je još 1795. godine u Vječnom miru utvrdio da se nijedan ugovor ne može smatrati mirovnim ako u sebi sadrži povod nekom budućem ratu, Nerzuk Ćurak primjećuje da  Dejtonski mirovni ugovor, izašao iz ove Kantove maksime, onemogućuje stvarni, pozitivni mir. “Negativni mir koji živimo troši sve naše ljude, dok međunarodna zajednica šalje poruke koje nas uvjeravaju da je ne-mir koji živimo naš jedini mir i da dugo neće biti drugačije.“ Profesor Nerzuk Ćurak raščlanjujući sve slojeve našeg apsurdnog mira jasno ukazuje na nužnost organizovanog djelovanja civilnog društva kao jedine protuteže čemeru sadašnjosti koju su nam stvorili naši etnonacionalni predstavnici uz svesrdnu pomoć i trajnu podršku nevještih krojača Dejtonskog ugovora.

Ta potpuno utišana građanska opcija čiji se glas tek ponekad čuje u trenucima kada stvarnost više ne ostavlja prostora za izgovore i nečinjenje, svoje najbolje predstavnike upravo ima u ljudima kakav je autor knjige Rasprava o miru i nasilju. Iako živimo u beznađu i iako nas na svakoj stranici (geo)politike rata   (geo)politike mira studije mira Nerzuk Ćurak na to podsjeća, prostor nade otvara spoznaja da su ponajbolji od nas još uvijek s nama, da mogu i trebaju biti predvodnici progresivnih ideja, da ih trebamo čuti i iskoristiti privilegiju da propuštene lekcije obnovimo, čitajući kako je to napisao Petar Bojanić “jedinu moguću istinsku lekciju o miru“.

Rasprava o miru i nasilju nije suhoparna teorijska analiza namijenjena uskom akademskom krugu u službi demonstriranja uistinu velikog znanja autora. Ova knjiga namijenjena je svima koji žele znati zbog čega smo dospjeli tu gdje jesmo i postoji li način da se neudobnosti riješimo. U vremenu instant političkih analitičara čemu su doprinijele društvene mreže, studija Nerzuka Ćurka nas podsjeća da poznavanje geopolitike ili politike općenito nije isto što i imati viška vremena i neselektivnu publiku koja će odobravati natuknice umjesto stavova.
“Maleni u prolazu“ prvi tekst u knjizi a posvećen fotografiji Milomira Kovačevića Strašnog iz ciklusa “Djeca u ratu“ otkriva nam jednog drugačijeg Nerzuka Ćurka, onog kom bi literarna karijera bila jednako uspješna kao naučno-publicistička.

Ostavite komentar