Trolovanje ludom radovanje !

Ukoliko znate šta je internet, onda vjerovatno znate i šta je trolovanje – jedna od njegovih mnogih tamnih strana.
trolovanje

Kao što je to slučaj i sa mnogim drugim sferama čovjekovog ponašanja, i na trolovanje se može primijeniti naučna analiza. Kako ju je predstavila ekipa s naučno-popularnog YouTube kanala SciShow, definicija trolovanja podrazumijeva aktivnost pisanja zlonamernih komentara van konteksta tematike, koji za cilj imaju da poremete zdrave online  rasprave.

Iako postoji mnoštvo simpatičnih trolova koji komentarima kreiraju određenu vrstu komedije, većina trolova nema taj cilj. Šta je razlog njihovog destruktivnog ponašanja, šta prolazi kroz um trola dok piše uvredljiv ili zloban komentar?

Iako je istorija trolovanja popločana pukom željom za zadirkivanjem koja je počela na forumima ranih ‘90-ih godina prošlog vijeka, ona je poprimila i zabrinjavajuću granu namjernog izazivanja bola kod sugovornika. Treba spomenuti da je ovakvo trolovanje dobilo i svoj pozitivni oblik u grupama kao što su Anonimousi koji trolovanjem žele da postignu određene društvene ciljeve za dobrobit većine.

Ipak, pojedine osobe trolovanje su podigle na nivo zlostavljanja, gdje žrtve, recimo, često ne mogu da naprave razliku između stvarnih i nerealnih prijetnji.

Još 2004. godine naučnik Džon Suler skovao je termin koji opisuje pojavu gubitka društvene inhibicije (suzdržavanja) uzrokovane garantovanom anonimnošću koju kreira internet – efekat online deinhibicije. Suler je smatrao da anonimnost na internetu tjera određene osobe da se ponašaju drugačije u odnosu na pojavnost u svakodnevnom životu.

Suler je smatrao da do ovog ponašanja dovodi šest važnih faktora – osjećaj anonimnosti gdje se akcije na internetu ne mogu povezati sa stvarnim identitetom osobe, osjećaj nevidljivosti zbog ograničenja komunikacije putem slova; osjećaj vremenske odvojenosti koji dopušta spretnije kreiranje rečenica; dehumanizacija sagovornika; doživljaj online interakcije kao obične igre i naposljetku – nedostatak osjećaja odgovornosti zbog nepostojanja autoriteta.

Danas je trolovanje rasprostranjenije i dešava se na platformama koje 2004. godine nisu postojale. Nova istraživanja su često neprecizna iz prostog razloga što su bazirana na anketama korisnika interneta. Ipak, ostaje pitanje šta uzrokuje da korisnici foruma sagovornicima prijete smrću.

Osobine ovakvih osoba mogu se opisati korištenjem “tamne četvorke” – narcizam, psihopatija, makijavelizam i sadizam. Godine 2014. na bazi ankete napravljene nad 400 osoba koje su izjavile kako uživaju u trolovanju i uznemiravanju drugih, zaključeno je kako većina ispitanih ima neke od četiri navedene osobine. Također, neki naučnici smatraju da je korijen agresivnog trolovanja sakriven u manjku normalne društvene interakcije.

S druge strane, treba istaći da se tek pet posto korisnika interneta smatra trolovima što navodi na zaključak kako je riječ o zanemarivoj manjini online populacije.

Jedinstveno rješenje za problem agresivnog trolovanja ne postoji. Moderiranje je poželjno, ali previše moderiranja navodi na gušenje prava na slobodu govora. Također, pokazalo se da uređenije platforme imaju manje trolova od onih koje su vandalizovane u kontinuitetu i bez kontrole.

Ostavite komentar