Da li su potrošači bitni?

Kafa, laptop. Svako jutro je isto. Jutarnja rutina, što bi rekli. Dok ispijam kafu, pretražujem bh. web portale i čitam prve jutarnje vijesti. Popis stanovništva u BiH neregularan, u Srebrenici uhvatili popisivače kako ispunjavaju popisnice u kafani. I Sarajevo ima svoje kafanske popisivače, na terenu popisivači imaju puno problema… Ništa novo.

Odjednom naletim na tekst koji me zainteresira. Privredna tema, moj teren.

Čitam kako su studenti, mada u ovom trenutku to nije niti toliko bitno, mogli su biti i penzioneri, učenici, radnici, ljekari u osnovi je bitno POTROŠAČI poslali upit o kvalitetu mesa koji se koristi u mesno prerađivačkoj industriji u BiH.

Četiri  mesne industrije u BiH  su zamoljene da  dostave podatke o kvalitetu mesa koje koriste u svojoj proizvodnji, a jedini odgovor i sve podatke transparentno je dostavila kompanija Argeta d.o.o. Sarajevo. Transparetno su pozvali sve zainteresovane da dođu u fabriku i upoznaju se sa samim procesom proizvodnje.

Ipak, istraživanje im nije prošlo kao što su možda očekivali. Susreli su se sa nečim što ima svoje ime: NETRANSPARENTNOST.

Jedna kompanija nije nikako odgovorila, druga se pozvala na Zakon o slobodi pristupa informacijama, a treća… Treća se javila sa nekoliko dana zakašnjenja.

U stilu „uvrijeđene mlade“, reagirala je Mesna industrija Bajra d.o.o. Travnik te se obrušila, ponavljam, na potrošače, ali i kompaniju Argeta čiji je jedini „grijeh“ transparentnost i odgovornost prema potrošačima i cjelokupnoj bh. javnosti.

Mesna industrija Bajra se brani domaćom proizvodnjom. Kažu da su oni, kao domaći proizvođači, na udaru stranih lobija i plaćenika, iako ne navode o kojim plaćenicima se radi niti odakle im informacije za te tvrdnje, dodaju još i da ti plaćenici favoriziraju brend Argeta.

Istina, u većini slučajeva u BiH je tako. Nastavio sam svoje istraživanje,  kompanija Argeta d.o.o Sarajevo, istina,  ima samo stranog vlasnika, ali je pravni subjekt registriran u BiH, plaća poreze u ovoj državi, u proizvodnji favorizira ispravne domaće sirovine  i upošljava domaću radnu snagu.

Postavlja se pitanje zašto iz kompanije Bajra nisu odmah reagirali i dostavili tražene podatke? Da li su, slučajno, nešto skrivali? Jesu li u Bajri potcijenili bitnost trasnparentnosti podataka? Da li su podcijenili upit nekog kome je bitno šta konzumira?

Sjetim se da sam se prije dva mjeseca „upoznao“ s kompanijom Bajra. Ako ne znate o čemu se radi, evo ukratko: kompanija Bajra, pišu portali, nelegalno odlaže klaonički otpad pored magistralnog puta M-5, na prevoju Komar, u blizini naselja Goleš i Turbe, pored rezervoara vode i škole u ovim travničkim naseljima. Reagovale su, u tom smislu dnevne novine, čak su i TV stanice snimile priloge i razgovarale sa mještanima ovog naselja.

Kako menadžment kompanije Bajra opravdava stotine i stotine tona klaoničkog otpada, razbacane kosti životinja i nesnošljiv smrad koji se širi ovim naseljima i ugrožava životnu sredinu mještana naselja Goleš i Turbe?

Razmišljam, zašto mještane ovih mjesnih zajednica svakodnevno izlažu opasnim materijama koje ugrožavaju njihovo zdravlje i živote?

S tim pitanjima, koja vjerovatno nikada neću odgonetnuti, završavam jutarnju kafu, gasim laptop i odlazim u nove radne pobjede…

Jedan okmentar

  1. odron 8 Oktobra, 2013

Ostavite komentar