Bolonjski proces 4 dummies

Za Ka5aN.ba iz Zagreba Kya Kršlak

Čini mi se kako nikad dosta informacija o Bolonjskom procesu, premda je sustav studiranja „prema Bolonji“ prisutan već godinama na našim prostorima, već imamo stručne pristupnike, prvostupnike, magistre struke na tržištu rada. No, premda je sve podređeno Bolonjskom procesu, čini mi se kako se praktično na univerzitetima ništa bitno nije promijenilo. Profesori još uvijek imaju ex-catedra predavanja, studentima nije u potpunosti jasan Bolonjski proces, a o mogućnosti mobilnosti, odnosno studiranju na drugim univerzitetima, većina studenata jako malo zna. Probat ću dati osnovne informacije o Bolonjskom procesu, iz jednostavnog razloga, kako bih možda nekome olakšala shvaćanje samog Bolonjskog procesa.

Prvi dokument koji se odnosi na Bolonjski proces je „Magna charta universitatum“ iz 1998., potpisan u Bologni, kojem je ideja bila jedinstveni obrazovni sustav visokog obrazovanja.

Dokument s kojim je započeo Bolonjski proces je zasigurno „Sorbonska deklaracija“ iz 1998. punim nazivom „Zajednička deklaracija o usklađivanju gradnje europskog sustava visoke naobrazbe“. Uslijedila je „Zajednička deklaracija europskih ministara naobazbe“ u Bologni, „Bolonjska deklaracija“. Ta je deklaracija istaknula važnost stvaranja jedinstvenog sustava znanja europskih visokoškolskih ustanova. Bolonjsku deklaraciju je potpisalo 29 zemalja. Potpisom, zemlje su se obvezale u razdoblju od 2000. do 2010. provesti potrebne mjere kako bi se stvorio jedinstveni europski visokoškolski prostor.

Bolonjski proces u Hrvatskoj je započeo akademske godine 2005./06. premda je Hrvatska potpisala Bolonjsku deklaraciju davne 2001. u Pragu u kojoj se istaknula vrijednost i važnost cjeloživotnog obrazovanja i važnost aktivnog sudjelovanja studenata u donošenju odluka. Što su zapravo ECTS bodovi i zašto se oni uvode u visokoškolsko obrazovanje? ECTS bodovi su temeljni alat za praćenje napretka studenta, koji podrazumijevaju količinu i opseg rada koji svaki student treba zadovoljiti u akademskoj godini, a koji su bitan faktor ukoliko student želi studirati na nekom drugom fakultetu ili univerzitetu. Studentska mobilnost je velika prilika za sve one studente koji žele provesti neko vrijeme na studiju u inozemstvu, s time da su obvezni vratiti se u matičnu državu. Dodatak diplomi, odnosno, dopunska isprava je dokument koji se prilaže diplomi, a koji pobliže opisuje studij.

Iz dodatka su jasno vidljivi kolegiji koje je student položio i pripadajući ECTS bodovi. Dodatak diplomi je pisan na hrvatskom i engleskom jeziku kako bi se postigla transparentnost i usporedivost diploma, odnosno postignuta razina obrazovanja. Jasno je kako je Bolonjski proces bio revolucionarna promjena u visokoškolskom obrazovanju u Hrvatskoj. No, bitno je istaknuti da se nisu napravile potrebne pripremne radnje, do akademske godine 2005./06., kada je Bolonjski proces i stupio na snagu. Možda nas revolucionarna promjena vezana za osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje čeka u jednoj od ladica Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

Ostavite komentar