Kupujete li velike jagode?

Veličina jagoda koje su nedavno preplavile tezge na pijacama i supermarketima u BiH izazvale su znatiželju kupaca. Ne samo kod nas nego i u regionu, posebno Hrvatskoj, u kojoj mediji prenose da su potrošači u nekim djelovima zemlje kupovali kilogram ovog voća koji je brojao tek desetak džinovskih jagoda. Kakav je kvalitet ovog voća i šta se sve može naći u prodaji ove sezone istraživali smo među proizvođačima i stručnjacima za uzgoj ovog, za mnoge, kraljevskog voća.

Početak sezone obilježile su uglavnom uvozne jagode neprirodne veličine, ali su se ubrzo pojavile i sitnije domaće iz plastenika, mada se po cjeni nisu razlikovale. Kako ovdašnji kupci, kažu proizvođači, uglavnom vole lijepo i krupno voće, glavni profit otišao je na račun uvoznika, ali i domaćih uzgajivača novih krupnih sorti koji podilaze izmjenjenom ukusu potrošača.

Malobrojni su oni kupci koji će na pijaci posegnuti za sitnom, mirisnom, ali i lako kvarljivom jagodom, ne znajući da je upravo ona među najkvalitetnijim.

– Ovakve krupne jagode koje se mogu naći na tezgama pojavile su se još prošle godine kod nas. U Sarajevu ih je najviše, ali neki, već nerado kupuju baš njih. Ove jagode nisu samo iz uvoza, već se i domaći proizvođači sve češće odlučuju za njih.

One su atraktivnije za nakupce, jer mogu da traju i do četiri dana, dok sitnije sorte kao što je industrijska zenga zengana, koja se godinama gaji u regionu, traje samo jedan dan i nije isplativa za preprodavce, Uzrok sve većoj popularnosti krupnijih sorti je takozvani „ruski faktor”, objašnjava on i dodaje da Rusi poput zapadnjaka traže krupno voće, lijepog izgleda ali prije svega izdržljivo toliko da podnese dug transport do velikog tržišta. Međutim to ne znači da do njihovih kupaca može da stigne nekvalitetan proizvod, jer su kontrole izuzetno stroge.

Pozitivno kog kraljevski velikih jagoda je to što sve veći broj proizvođača na savremeni način uzgaja ovo voće. Nove sorte gaje se na foliji, u gustoj sadnji, po principu kap po kap, redovnije se i zalivaju.

– Negativna strana je što ne postoje ili bar mi nismo čuli istraživanja zvaničnih institucija da li u ovakvom uzgoju ima predoziranosti đubrivom i hemijom.

Sa druge strane već pomenuta sorta zenga zengana uglavnom se uzgaja u prirodnim uslovima, sa malo đubriva i malo zaštite. Ona ima jak karakterističan miris i aromu, sitniji plod i veći procenat materije. Daje taman sok kao višnja, ali je njena jedina mana to što je kratkog roka.

Zbog toga ovakva jagoda praktično i ne dolazi do gradskog tržišta. Ako je ima pomješana je sa krupnim sortama kako bi dala miris i privukla mušterije, što je još jedna od prevara kojima se služe nakupci.

Ima još razloga zašto kod kupovine jagoda treba insistirati na lokalnom uzgoju. Jedan od njih je da se jagode koje se plasiraju na lokalno tržište beru dozrele, te se svježe ubrane transportuju na prodajna mjesta. Uvozne se zbog osjetljivosti u dugotrajnom transportu beru nedozrele i praktično zelene, te zriju prilikom transporta i distribucije. Ukus, svježina i kvalitet takvog voća se ne mogu upoređivati.

Onda kako prepoznati dobru, kvalitetnu jagodu,?

Kupujem što približniju šumskoj, da je kompaktna, a ne spužvasta. Čuva se u frižideru da bi joj se produžio rok trajanja, a pere isključivo u dosta čiste vode, takvu jagodnu na sreću još uvijek nije teško naći!

Ostavite komentar