Kada ćirilica posjeti Korčulu

Piše : Tarik Kapetanović

Otkako je prosvjetiteljstvo došlo u „naše“ krajeve s njim je stizalo i pismo koje su prvenstveno nazivali ćirilicom. Tada je to bio svojevrstan miks glagoljice, rane azbuke pa čak i alfabeta. Ćirilica danas posebno u Hrvatskoj znači nešto više. Ćirilicom se s hrvatske strane Save, Une i Dunava naziva sve što dolazi iz Srbije pa čak i Bosne i Hercegovine. Zbog toga mi je jedan Koručulanin do detalja pojasnio djelovanje kulture i umjetnosti koja dolazi s druge, tamne strane svijeta od koje se svi ograđuju ali je neki ipak vole i prihvataju cjelokupno ili parcijalno u zavisnosti od ukusa.

–          Novokomponirane „lake note“ i pokoji film proizašao iz beogradske škole pa čak i prenosi finala utakmica Srbijanskih reprezentacija se doista gledaju u Hrvatskoj. Mi i dalje vozimo Jugu na kojem više nema te oznake, automobile raspoznajemo kao „45“ ili „55“cu, a da budem iskren, u slast pojedemo i popularnu Jaffu iz tvornice Crvenka.

Ćirilica željeli to ili ne ipak živi u Hrvatskoj i to ubrzanim tempom. Ona obitava u različitim formama i na javnim mjestima. Dok se javnost u Hrvatskoj odriče ćiriličnog pisma koje je vrijedno za pisanu riječ, ćirilica se uvukla u kulturu koja se jednostavno preljeva preko granica.

–          Ćirilica se održala u kavani, tamo je pronašla pogodno tlo za budućnost i uspješno vezuje mlade za sebe.  Svi znaju da se u zaleđu Splita slušaju narodnjaci. Pa i u samom gradu pod Marjanom je gostovao i Mile Kitić koji je publiku „pozdravio“ psovkama a svi su ga dočekali pozitivnim ovacijama.

S čelom i rukama usmjerenim ka nebu sve više mladih u Hrvatskoj dočekuju narodnjake. Popularnu nacionalnu muziku koja ima za cilj osvijestiti omladinu i podsjetiti na domovinski rat često zamjenjuju ćirilični zvuci. Čudno je da su i zabačene dalmatinske konobe osvojene, čak se i u njima može čuti Ceca Ražnatović ili Aca Lukas.

–          U Hrvatskoj je gostovao i Miroslav Ilić koji je održao iznimno uspješan koncert. Svi iz ekipe su uživali, za karte smo se doslovno borili a nakon toga smo u medijima čuli kako su navodno na koncertu zatrovali hrvatsku estradu. Na takve koncerte dolazi tisuće ljudi a nerijetko možete sresti i ugledne medijske zvijezde pa čak i popularne športaše.

Nisu svi ljubitelji narodnjaka ovako iskreni, po Korčuli se više u formi vica priča kako je Igor Štimac, fudbaler Splitskog „Hajduka“ i nacionalne reprezentacije, ljubitelj najgoreg turbo folka. On kažu sluša sve, od Ere Ojdanića do Jelene Karleuše. U medijima se ne govori o tome ali se ističu njegovi herojski poduhvati u kojima se do detalja opisuju sukobi koji iskrsnu radi muzike.

–          Bili smo i u popularnom zagrebačkom klubu „Ludnica“ u kojem se inače puštaju narodnjaci, iako je Aca nastupio u malom prostru kavane atmosfera je bila fantastična. Moram reći da neki Hrvati zaista vole folk, kod nas se ta muzika zabranjuje ali što je više zabrana sve više obožavatelja.

Dok se kontinentalna Hrvatska borila sa sve popularnijim narodnjačkim hitovima otoci poput Korčule su bili zapostavljeni. Sada i tamo obitavaju narodnjaci. Među njima je i popularna pjevačica Slađa koja doslovno podiže na noge brojnu publiku u klubu „Gaudi“ na Korčuli

–          Kada je Slađa na Korčuli svi čekamo njen koncert, ona je naša Seka, Stoja i Ceca. Nerijetko Slađa zapjeva i pokoji Simonin hit ali i Nivesine pjesme tako da se tada osjećamo kao svoji na svome.  Posebno je interesantno kada se u Gaudiju začuju Severini hitovi poput „Gas, gas“, „Štikle“ i „Zdravo Marijo“ tada svi uživaju.

Da je kontinentalna Hrvatska ozbiljno shvatila narodnjake pokazuje i dugo najavljivana međunarodna „Folk parada“ u Bjelovaru. Koncerti će se održati u sportskoj dvorani 10 oktobra ove godine u 20 sati.

–          Svi željno očekujemo odlazak u Bjelovar, tako ćemo doći na svoje. U posjet nam dolaze Mile, Boban, Sanja i Sandra Afrika. Čuo sam da dolazi i Sejo Kalać ali će mi posebno biti interesantna bugarska megazvijezda Anelya. Raduje nas i opuštanje uz miniće , djevojke i alkohol. Znamo da će biti ludo.

Mladi u komšijskoj Hrvatskoj baš kao i u Bosni i Hercegovini ne koriste prezervative, piju i puše na eks i slušaju narodnjačku muziku uz koju vole trošiti sebe i novac svojih roditelja. Ništa od navedenog im ne preporučuje predsjednik ni crkva niti mediji. Dok su u Hrvatskoj najgledanije emisije poput crvenog tepiha ili shpitze niko prema istim ne zauzima kritičan stav. Zaboravljene su generacije koje su uporno gradile mit o subkulturi i muzici koja mijenja konzervativni svijet u liberalni raj. Naglo se  dolazi se i do narodnjaka koji su za mladost širom balkana savršen motiv za opuštanje i razbijaštvo.

–          Nije sve tako, Miroslav Ilić, Neda Ukraden i Lepa Brena su kako kažu stariji bili zvijezde jugoslovenskih masa, slušali su ih i industrijalci i seljaci. Kod nas su i dragovoljci nerijetko simpatizeri narodne glazbe. Zbog toga nije ispravno reći da narodnjaci dolaze s istoka, oni dolaze iz društva koje pod pritiskom cenzure sve više vapi za njima.

Ostavite komentar