Čudo u Olovu

Piše : Tarik Kapetanović

Olovo je maleni gradić udaljen 56 kilometara od Sarajeva. Smješten na obalama tri planinske rijeke Krivaje, Bioštice i Stupčanice slvi i kao centar zdravog života. Grad je svoje ime dobio po olovnoj rudi a prvi put se u pisan izvorima spominje davne 1382. godine pod latinskim nazivom „plumbum“ što u prijevodu i jeste drugi naziv za olovnu rudu. Nekada se Olovo nalazilo na putu koji je vodio od Jadranske obale ka Ugarsko a danas je to grad i općina koja broji 13 hiljada stanovnika.

Kroz historiju Olovo su naseljavali Saski rudari nakon kojih u malenu Olovsku kasabu dolaze trgovci iz Dalmacije i Dubrovačke republike. Zbog njih se u kasabi gradi samostan Svete Gospe koji je i danas najstarije Gospino  svetište na Balkanu. Muslimansko stanovništvo dolazi u Olovo za vrijeme Turske vladavine dok je razvoju užeg jezgra grada značajno doprinijela izgradnja pruge Zavodovići – Olovo – Han Pijesak. Pruga je izgrađena zbog eksplatacije šumskih bogatstava koja su i danas jedan od važnih privrednih resursa ovog kraja.

Banjski turizam

Čak je i nobelovac Ivo Andrić u svojoj pripovijeci „Čudo u Olovu“ pisao o ljekovitim svojstvima termalnih voda. Danas banjske kapaciteta koriste građani Olova koji u toploj vodi uživaju unutar otvorenih bazena, ali i svi oni koji se odluče posjetiti banju „Aquaterm“ u čijoj se neposrednoj blizini nalaze šumski kompleksi i šetališta te izvori čistih planinskih rijeka. U banji „Aquaterm“ turisti tokom čitave godine mogu uživati u izvorištima sa snagom vode od 60 litara u sekundi i s konstantnom temperaturom od 36 stepeni. Zbog toga je Olovo oaza mira za stanovnike svijeta koji žele odmor u miru i potpunoj tišini.

Vodeno bogatstvo

Zbog  vodenih slivova koji čine rijeku Krivaju u Olovu ne nedostaje svježine i zelenila. Planinski izvori su oplemenili ovaj kraj čistoćom vode koja je značajna dragocjenost u svijetu. Cjelokupno područje predstavlja unikatnu turističku vrijednost. Prirodni dragulji poput klisure u selu Čude ili izletišta Zeleni Vir pa i Ponijeračke pećine su samo neki od dragulja ovog kraja koji nisu dovoljno iskorišteni.

Šume i rijeke ovog bogatog kraja obiluju lovačkim potencijalom poput značajnih primjeraka visoke i niske divljači što je posebna pikanterija za lovce iz cijele zemlje. Za one koje lov ne privlači Olovski kraj nudi rekreacijske terene u šumi i pored turističkih resursa.

Kulturno naslijeđe

Olovski kraj je bogat i značajnim kulturnim nasljeđem poput kamenog obeliska čija starost nije nikada precizno utvrđena a sam spomenik nije zaštićen ni od prirodnih nepogoda. Vjerski objekti iz Turskog perioda građeni u Gornjem Olovu su također nezaštićeni kao i kulturno naslijeđe iz skore prošlosti.  Muslimansko stanovništvo u Olovo dolazi radi učenja Šehidske dove u Solunu dok turisti u gradu mogu posjetiti tradicionalni Olovski festival folklora i koride koja se održava svake godine u neposrednoj blizini grada.

Danas se općina Olovo prostire na području od 408 km2 i potpada pod upravu Zeničko-Dobojskog kantona čiji je centar značajno udaljen od Olova. Sarajevo je zbog svoje geografske blizine poželjna destinacija za iseljenje Olovljana. Zbog toga bi Olovo uskoro moglo izgubiti status općine i dobiti kategoriju mjesne zajednice. Za Olovljane put u Zenicu postaje skup i kažu da za bilo koji dokument moraju preći put za koji često izdvajaju i do stotinu konvertibilnih maraka.

Zbog toga je nužno Olovo pripojiti Kantonu Sarajevo.  Za rješenje problema odgovorni su parlamentarci Doma naroda koji tvrde da Olovo može ostati u Zeničko-Dobojskom kantonu te da bi se građani ovog grada mogli ugledati na Austrijance koji žive u Alpskim masivima i nemaju potrebu za silazak u Beč. Ukoliko se Olovo pripoji Kantonu Sarajevo njegovi stanovnici će možda ostati u svom gradu koji zaslužuje reputaciju grada. Treba znati da je Olovo grad pun srčanih, zdravih i gostoprimljivih ljudi koji žele pružiti dobrodošlicu za sve ljude dobre volje. Olovo je i grad  čije je stanovništvo vjekovima ostajalo vjerno zemlji Bosni koja se uspjela odbraniti od svih neprijateljskih nasrtaja.

Jedan okmentar

  1. Safet Behlulovic 25 Decembra, 2013

Ostavite komentar