Superuspješni kao kompas života
October 23, 2014 – 12:07 pm | No Comment

Piše : Tarik Kapetanović @ka5an
Prije nekoliko godina sjedimo u jednoj važnoj i respektabilnoj firmi moji prijatelji i ja, mi maleni uposlenici kojima nije dozvoljeno ni da dignu glavu od posla kojeg rade i za koji …

Read the full story »
24/7

Društveni mediji

Featured

Hapa hapica (Food)

Headline

Home » Putopis

Selo koje oduzima dah

Submitted by on January 28, 2010 – 12:20 am2 Comments

Piše : Tarik Kapetanović

Na putu iz Sarajeva prema Tuzli negdje,  nekoliko kilometara iza Srednjeg nalazi se prelijepo etno Begovo selo. Ideju o izgradnji ovog malenog sela koje posjetioce ostavlja bez daha imao je dugogodišnji kolekcionar starina i kulturnog bosanskog naslijeđa.

Na prvi pogled se umornom posjetiocu može učiniti kako je etno selo izronilo iz Bosanske prošlosti, mada raštrkane seoske kućice izgledaju lijepo i umiveno u novom vremenu kojem služe. U Begovom etno selu se posjetiocu čini da se Bosanska tradicija ponovo rađa te da se iznova može zaroniti u mirno i lijepo vrijeme u kojem su naši djedovi uživali.

Lokalitet Nišičke visoravni je bio savršen odabir za izgradnju Begovog etno sela. Planinski region sa umjerenom klimom i prelijepom prirodom u kojoj se prepliće bogat životinjski i biljni svijet predstavlja sliku nekadašnje Bosne koja je mnoge evropljane opčinila svojom ljepotom.

Selo je izgrađeno od tradicionalnih materijala, u gradnji su se nerijetko koristilo i drvo koje je staro par stotina godina ali i kamen te cigla koja pruža savršenu toplotnu izolaciju. Građevinski materijal je zadovoljio ekološke prohtjeve najzahtjevnijih posjetilaca koji danas bez bojazni od kontaminacije mogu uživati u čestim posjetama.

Graditelji sela su prije same gradnje izučavali tradicionalne tehnike i metode izgradnje. Primjena starih znanja i tehnika u izgradnji je graditeljima oduzimala vrijeme ali su se prednosti starih zanata i tradicije pokazale efikasnijim i boljim u ostvarivanju vizualnog ugođaja posjetioca.

Mala čaršija Begovog etno sela okupira pogled posjetioca, niske kućice sa šarolikim oknima prozora i cvijećem u sanducima plijeni pažnju gostiju, radoznalih šetača i seljana. U kućicama se mogu sresti domaći i strani gosti, zaljubljeni parovi ali i porodice sa djecom koji svoj odmor provode u prelijepom ambijentu kojim dominira upečatljiv seoski ambijent ispunjen prirodnim bojama i autentičnim objektima koji su se koristili u autentičnim bosanskim selima.

U tradicionalnom bosanskom Begovom etno selu se nalazi i džamija koja svoju svrhu nije samo pronašla u prikazivanju tradicije i kulture stanovnika ovog kraja, već su njena vrata otvorena za sve vjernike koji žele obaviti redovnu dnevnu molitvu dok uživaju u gostoprimstvu domaćina.

Za sve one koji žele prikupiti energiju za napornu radnu sedmicu bosansko etno selo nudi smještaj. Posjetioci se mogu odlučiti apartmane u kojima će mir naći svi oni koji žele svojoj porodici omogućiti prelijep vikend dok će mladi parovi i samci željni mira i samoće uživati u kućicama koje pobuđuju poseban osjećaj pripadnosti zemlji u kojoj su izgrađene.

Svjež zrak i čista voda bude apetit, međutim posjetioci ovog kraja nikada neće biti gladni. Ljubazni domaćini su se pobrinuli da se u Begovom etno selu mogu pojesti neka od najukusnijih jela koja se pripremaju na autentičan način. Oni zahtjevniji će osim čistom izvorskom vodom svoju žeđ zadovoljiti pićima domaće proizvodnje ali i mezom čije sastojke donose seljani iz okolnih sela.

Ovo maleno i tradicijom prožeto etno selo zasigurno ne nosi naziv Begovo bez ikakvog razloga. U historijskim spisima se često begovi spominju kao imućni ljudi koji su smiraj pronalazili u konacima i ljetnikovcima izvan velikih čaršija. Danas u Bosni nema begova ali nam begluci poput etno sela mogu puno reći o tradiciji i životu predaka koji su znali uživati dok im je divljina prirode zaklanjala pogled ka modernom i savremenom svijetu koji je njihovim unucima pokazao svoje prave „ljepote“.

2 Comments »

  • sabina says:

    Mog supruga i mene kao ljubitelje prirode i zagovaratelje bosanskih prirodnih ljepota privuklo je na posjetu ovom selu nekoliko medijskih informacija. Doista sve tako i izgleda lijepo kao na ovim slikama i na oficijelnoj web stranici. Međutim tu sva ljepota prestaje, jer smo se na licu mjesta uvjerili o patvorenosti gostoljubivosti i prirodoljublja “domaćina”. Naime, na vratima dvorišta vas dočeka upozorenje da ako ne mislite ručati ili noćiti da se možete slobodno okrenuti i produžiti jer su ugostiteljima očigledno bitniji gosti koji su voljni potrošiti. Domaća kuhinja i namirnice doista potiču koliko smo se uspjeli uvjeriti jer smo prisustvovali iskrcaju, jednom od domaćih veletrgovinskih lanaca, ali daleko od lokalnog i autohtonog. I kao šlag na kraju zamoljeni smo od osoblja (na čistom šanerskom riječniku “biće belaja, oca mi moga…”) da napustimo objekat zbog našeg malog psa koji nam član porodice i koji je zajedno sa nama proputovao pola svijeta. Toliko o ljubljenju i poštovanju prirode, gostiju, a kamo li nekog tamo evropejstva i civilizacijskih običaja. Hvala ali svoje novce ću radije potrošiti tamo gdje samo dobro došla bez predrasuda i skeniranja poželjnih i nepoželjnih gostiju.

  • jaman says:

    pa valjda je fol da prodas svoj proizvod negdje daleko u nekoj slendri u koju je covjek ulozio pare. sta ste mislili da cete negdje otici i biti gratis tek onako zato sto ste dosli. valjda se ulaz ne placa a placa se ono sto potrosite, ja mislim da je to fer i mislim da niste u pravu.

Leave a comment!

Add your comment below, or trackback from your own site. You can also subscribe to these comments via RSS.

Be nice. Keep it clean. Stay on topic. No spam.

You can use these tags:
<a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

This is a Gravatar-enabled weblog. To get your own globally-recognized-avatar, please register at Gravatar .