Kamena ljepotica

Piše : Tarik Kapetanović

Kada spomenemo Žitomisliće, svi se sjetimo odlaska na more male table s napisom i Hercegovačke vrućine. Međutim malo ko zna da su Žitomislići u stvari maleno naselje na lijevoj obali rijeke Neretve koje se nalazi svega dvadesetak kilometara udaljeno od Mostara.

Turistički vodiči znaju da se upravo u tom mjestu nalazi najvažniji pravoslavni manastir u Hercegovini. Manastir je izgrađen u 16. vijeku. Njegova izgradnja je u stvari predstavljala obnovu još starije pravoslavne crkve koja se nalazila na mjestu današnjeg manastira posvećenog Blagovještenju Presvete Bogorodice.

Crkvu je kako navode historijski izvori izgradila porodica Hrabren – Miloradović, koji su u srednjem vijeku gradili crkve i u Trebinju. U narodu još uvijek živi i sjećanje na sultana Mehmeda drugog koji je članovima porodice Hrabren – Miloradović dao titule spahija. Kao uslugu za prestižnu titulu, članovi porodice su morali služiti vojsku ali su baš zbog toga mogli graditi manastire koje su ostavili kao vječitu zadužbinu.

Oko crkve se nalaze i mnogi značajni objekti poput dvije zgrade konaka koji datiraju još iz 1767. i 1967. godine te velike i prostrane magaze. Žitelji Žitomislića su oduvijek gajili duboke političke i kulturne veze sa ljudima iz cijelog regiona, pa i danas mnogi turisti iz Srbije i Crne Gore organizovano obilaze naselje i  manastir na svom proputovanju za Mostar i Sarajevo.

Za ugodnu atmosferu i turističke ture u ovom historijski bogatom kraju se brinu mnogi hotelijeri iz Mostara i Trebinja te restoransko osoblje koje radi u modernim i lijepo uređenim objektima pored magistralnog puta M-17.

Kroz historiju je manastir Žitomislić trpio žestoka razaranja ali i potpuna uništenja, od 2005. godine manastir Žitomislić je potpuno saniran i restauriran te je konačno uvršten na listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Posjetioci Mostara mogu svakog radnog dana obilaziti lokalitet manastira koristeći redovnu autobusnu liniju ili ugovoriti posjetu u nekoj od lokalnih turističkih agencija.

Posebna pikanterija za turiste i posjetioce ovog manastira je i ceremonija proslavljana pravoslavnog Božića koji se tradicionalno održava u manastiru na putu od Mostara prema Čapljini.

Još od davne 1566. godine Žitomislići i manastir su bili središte učevnih i pismenih ljudi. U blizini manastira se već 1853. godine dovodi voda iz vodovoda te se sadi bogat vinograd u kojem su se uzgajale skupocjene sorte grožđa.  Nauka i pomno studiranje duhovnosti su značajne vrijednosti koje su se izučavale unutar zidova manastira i duhovne škole.

Zbog toga je sve do 1992. godine upravo u manastiru Žitomislić čuvano i više desetina starih rukopisa i knjiga te arhiv turskih dokumenata iz 16. I 17. vijeka koje si trajno uništeni u proteklom ratu. Kulturnoj ostavštini Bosne i Hercegovine posebnu štetu predstavlja nestanak i značajnih kaligrafskih dijela poput Ćeladkovog evanđelja i Bogorodičinih čudesa

Manastir Žitomislić je i danas svojevrsna galerija sakralne umjetnosti sa ornamentima u srebru i zlatu te je ujedno i najzapadniji pravoslavni manastir u Bosni i Hercegovini.

Ostavite komentar